Mirovine za prosjačenje

Mirovine za prosjačenje

Najniža osnovica osiguranja samostalnih umjetnika od 1858,50 kn umanjena je za 67% u odnosu na osnovicu osiguranja iz prethodne godine, koja je iznosila 5749,00 kn

Nedavno je država znatno smanjila osnovicu za izračun mirovine samostalnih umjetnika. Koje su posljedice te odluke i o kolikom je smanjenju doista riječ?

— Da, točno je da je osnovica za uplatu doprinosa samostalnih umjetnika drastično umanjena u odnosu na prethodnu osnovicu. Potrebno je napomenuti da ta osnovica ne umanjuje samo doprinose za mirovinsko, nego umanjuje doprinose i za zdravstveno osiguranje.

Do 31. prosinca 2002. godine osnovice osiguranja samostalnih umjetnika određivale su se prema propisima Hrvatskog zavoda za mirovinsko i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U prosincu 2002. godine, izglasan je Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine. Navedenim zakonom propisano je da je Republika Hrvatska obveznik plaćanja doprinosa za samostalne umjetnike prema odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Također je propisano da se doprinosi uplaćuju na najnižu mjesečnu osnovicu osiguranja.

Najniža mjesečna osnovica osiguranja umnožak je prosječne plaće u Republici Hrvatskoj i koeficijenta 0,35, a za 2003. godinu iznosi 1858,50 kn.

Na navedenu osnovicu uplaćuju se doprinosi: za mirovinsko osiguranje 371,70 kn, za zdravstveno osiguranje 278,77 kn i za ozljedu na radu 9,29 kn mjesečno.

Najniža osnovica osiguranja od 1858,50 kn umanjena je za 67% u odnosu na osnovicu osiguranja iz prethodne godine, koja je iznosila 5749,00 kn. Samim tim umanjuju se i sredstva za uplatu doprinosa samostalnih umjetnika koja se izdvajaju iz proračuna Republike Hrvatske. Potrebno je napomenuti da je u proračunu Republike Hrvatske za 2003. godinu za doprinose samostalnih umjetnika predviđeno 28 milijuna kuna, a prema novoj osnovici osiguranja doprinosi samostalnih umjetnika iznose cca 10,4 milijuna kuna, iz čega proizilazi da će država uštedjeti na samostalnim umjetnicima čije su mirovine i prema prethodnim osnovicama bile ponižavajuće.

Ako se tomu doda i umanjenje naknade za vrijeme bolovanja i porodnog dopusta, navedenim zakonom samostalni umjetnici zaista su oštećeni.

Tko je predložio da se osnovica smanji?

— Predlagatelj Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja je Ministarstvo financija. Zakon se radio gotovo dvije godine i bilo je nekoliko varijanti. U prvoj varijanti Zakona bilo je predviđeno da se prvi put na autorske honorare umjetnika uvode doprinosi za obvezna osiguranja. Nakon ukazivanja na posljedice donošenja takva zakona od strane Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, umjetničkih strukovnih udruga, Zakon je s prvog čitanja i rasprave u Saboru RH predlagatelju upućen na doradu, s tendencijom da se honorari samostalnih umjetnika izuzmu od uvođenja doprinosa za obvezna osiguranja.

U konačnom prijedlogu Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja iz rujna 2002. predlagatelj je odredio da se doprinosi za samostalne umjetnike uplaćuju po najnižoj mjesečnoj osnovici osiguranja. Ponovno smo ukazali na posljedice najnovijega prijedloga Zakona, posebice u segmentu mirovina i naknada za vrijeme bolovanja samostalnih umjetnika, no predlagatelj ovaj put nije imao sluha i ostao je dosljedan pri svome prijedlogu, čime je zaista položaj umjetnika posebice samostalnih doveden na ponižavajuću razinu.

Hoće li država uplaćivati slobodnim umjetnicima doprinose neovisno o visini njihovih prihoda ili će im, kao što je nagoviješteno nekim izjavama, uplaćivati samo ako zarađuju do određene svote?

— Od 1. siječnja 2003. godine, od kada se primjenjuje navedeni Zakon, samostalni umjetnici nezadovoljni svojim statusom ponovno ukazuju na posljedice nastale primjenom navedenoga zakona, što je zaista opravdano. Nadamo se da će najniža osnovica osiguranja biti povećana, tim više što su sredstva za uplatu doprinosa već predviđena za ovu godinu i postoje, istina usmena, obećanja temeljem kojih bi se išlo na izmjene i dopune Zakona. Naime, traži se kompromis između: Ministarstva kulture, koordinacije umjetničkih strukovnih udruga i predlagatelja — Ministarstva financija RH, kojim bi se uveo financijski cenzus, što znači da bi država plaćala doprinose samostalnim umjetnicima koji u prethodnoj godini ne ostvare godišnji dohodak veći od iznosa koji se usvoji (za sada je prijedlog da to bude ukupan godišnji dohodak do 157.000 kn godišnje), o čemu se trebaju izjasniti umjetničke strukovne udruge, a postupak prihvaćanja prijedloga je u tijeku, uz uvjet da se osnovica osiguranja poveća na razini iz prethodne godine tj. da bude u visini prosječne plaće u RH.

Ukoliko se prihvati prijedlog o financijskom cenzusu (157 000 kn ukupan godišnji dohodak) najvjerojatnije bi se, prema raspoloživim neslužbenim informacijama, pristupilo podnošenju prijedloga izmjene i dopune Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja sa ciljem povećanja osnovice osiguranja.

Što znači ukupan godišnji dohodak samostalnog umjetnika?

— Temeljem odredbi Zakona o porezu na dohodak, propisano je da ukupna godišnja primanja samostalnih umjetnika umanjena za troškove poslovanja i predviđene olakšice, čine ukupan godišnji dohodak samostalnih umjetnika. Na ukupan godišnji dohodak obračunavaju se propisani porezi i pripadajući prirez.

Bi li uvođenjem limita status slobodnog umjetnika dijelom postao socijalna kategorija? Hoće li umjetničke udruge to poduprijeti?

— Ne, niti slučajno. Naime, prema postojećim kriterijima status samostalnog umjetnika odnosno pravo na uplatu doprinosa može se priznati samostalnom umjetniku koji udovoljava propisanim kriterijima iz Pravilnika, uz uvjet da njegovo umjetničko djelovanje znači očit prinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Bez obzira što veliki broj umjetnika u Hrvatskoj ostvaruje dosta niske honorare, kvaliteta umjetničkog djelovanja trebala bi ostati primarna.

Koliko Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika ima članova?

— Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika udruga je samostalnih umjetnika kojima se temeljem propisanih odredbi uplaćuju doprinosi za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna RH. Na dan 18. lipnja 2003. godine u HZSU evidentirano je 1308 samostalnih umjetnika.

Koliko se to članstvo povećava svake godine?

— Prema evidenciji prijema samostalnih umjetnika, posljednjih pet godina, prosječno godišnje se zaprimi 177 zahtjeva, od čega Stručno povjerenstvo za priznavanje prava samostalnih umjetnika pozitivno riješi 115 zahtjeva godišnje. Iz Zajednice istovremeno odlaze samostalni umjetnici, kako u mirovinu, tako i u radni odnos, koji samostalni umjetnici rado prihvaćaju iz razloga što tek tada imaju redovita mjesečna primanja, za razliku od vremena kada imaju status samostalnog umjetnika, jer su im tada primanja neizvjesna.

Kako se provodi revizija prava i u kojoj mjeri je umjetniku ograničeno bavljenje drugim djelatnostima?

— Prema odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i Pravilnika o postupku i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske, samostalnom umjetniku kojemu je priznato pravo na uplatu doprinosa Stručno povjerenstvo najmanje jednom u pet godina provodi reviziju priznatih prava na uplatu doprinosa. Revizija se provodi prema umjetničkim kriterijima uz provjeru ostvarenog dohotka od neumjetničke djelatnosti.

Prema postojećim kriterijima limitiran je dohodak od neumjetničke djelatnosti, koji samostalni umjetnik u prethodnoj godini može ostvariti u iznosu od 3720,00 kn mjesečno.

Očekujete li rješenje problema vezanih uz autorska prava umjetnika?

— Uglavnom novim prijedlogom Zakona o autorskom pravu bit će riješeno dosta do sada nerazjašnjenih pojmova s kojima su se u svom profesionalnom umjetničkom djelovanju susretali umjetnici autori.

Što otežava profesionalno samostalno umjetničko djelovanje?

— HZSU u svome sastavu ima umjetnike iz područja raznih umjetničkih stvaralaštava: filmskog, glazbenog, književnog, likovnog i scenskog.

Uz poslove predviđene Zakonom i Pravilnikom, HZSU pokušava djelovati i rješava pitanja od zajedničkog interesa za samostalne umjetnike iz navedenih područja umjetničkih stvaralaštava.

Veliki problem samostalnih umjetnika predstavlja tržište umjetnina koje u RH gotovo da ne postoji, jer je to dosta vezano uz standard u RH.

Naknada za vrijeme bolovanja samostalnih umjetnika, koja prema odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju samostalnom umjetniku pripada tek nakon 42 dana bolovanja, što znači da prva 42 dana bolovanja nema naknadu kao ostali uposlenici, iako se doprinosi za zdravstveno osiguranje redovito uplaćuju.

Potrebno je napomenuti da se samostalni umjetnici u ovisnosti o području svojeg umjetničkog djelovanja susreću s nizom problema u odnosu na djelatnost kojom se bave.

Uglavnom probleme struke rješavaju, odnosno trebale bi ekspeditivnije rješavati, umjetničke strukovne udruge.

U svih umjetnika osnovni je problem radni prostor. On se posebice očituje u umjetnika iz likovnog područja umjetničkog stvaralaštva. Društvo još nije dovoljno bogato, niti ima dovoljno sluha za kulturu i umjetnost, pa se problemi radnih prostora vrlo teško i sporo rješavaju. Nije rijedak slučaj da umjetnici stambeni prostor upotrebljavaju i kao radni, što otežava profesionalno umjetničko djelovanje.

Uplata doprinosa za samostalne umjetnike prema najnižoj osnovici osiguranja posebice je opteretila umjetničku djelatnost, time više što do sada nije evidentiran ni jedan samostalni umjetnik koji sam uplaćuje razliku doprinosa od najniže prema većoj osnovici osiguranja.

Razgovarao Goran Ivaniš