Vijenac 243

Opera

Humanitarni koncert opernih arija na Šalati, dir. Vjekoslav Šutej

Maestralni pjevački trio

Večer produljena sa čak četiri dodatka utažila je žeđ Zagrepčana za izvrsnim svečanim koncertima na otvorenom

Humanitarni koncert opernih arija na Šalati, dir. Vjekoslav Šutej

Maestralni pjevački trio

Večer produljena sa čak četiri dodatka utažila je žeđ Zagrepčana za izvrsnim svečanim koncertima na otvorenom

slika slika

Svaka je inicijativa dobrotvornog angažiranja naših umjetnika više nego dobrodošla, no rijetkost je da ijedna naiđe na tako širok odaziv publike kao što je to slučaj kod revijalnih koncerata s ulomcima iz svima nam omiljenih opera. Na taj je moment zasigurno i računao organizator svečanoga koncerta na klizalištu športsko-rekreacijskog centra Šalata kada je razmišljao o tome čime će napuniti gledalište i tribine u svrhu prikupljanja novca za kupnju mobilnoga mamografa.

Posebno opremljen kombi s aparatom za rentgensko snimanje dojke i malom komorom za razvijanje filmova nezamjenjivo je sredstvo kojim se u ranoj fazi, dok je još izlječiv, može otkriti rak dojke. Urednik Umjetničkog programa HRT-a Dražen Siriščević svoju je višegodišnju želju za organiziranjem operne večeri na otvorenom u realizaciji ovom prigodom oplemenio povezavši se s Hrvatskim liječničkim zborom i Hrvatskim senološkim društvom. A da bi opera doista u jednu večer privukla više od tri tisuće njezinih ljubitelja i onih koji će to tek postati, potrebno je ne toliko odabrati planetarno poznate brojeve, koliko iznaći njihove najblistavije interprete.

Igra na sigurno

Siriščević u svojem dobrom poznavanju opernih prilika i neprilika u nas jednostavno nije mogao pogriješiti. Uspjeh mu je zajamčio princip igre na sigurno da u gala večeri poveže jednu našu pjevačku živuću legendu s našim najboljim pjevačem mlađega naraštaja i jednom, također mladom, stranom solisticom iz najviše klase pjevača belkanta u Italiji. Tako su na jednom mjestu na otvorenoj pozornici ugodno tople večeri četvrtka, 12. lipnja, svoje snage odmjerili mezzosopranistica Ruža Pospiš Baldani, sopranistica Sofia Mitropoulos (Grkinja po rođenju, a Talijanka po karijeri) i tenor Tomislav Mužek, koji već u idućim mjesecima osvaja najveće operne scene svijeta (bayreuthski Wagnerov Festspielhaus, milansku Scalu i londonski Covent Garden).

S obzirom da je Hrvatska radiotelevizija bila jedan od organizatora te večeri nazvane Opera pod zvijezdama, ansambl iza solista činili su Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a, te operni zbor zagrebačkog HNK-a, a vodstvo za dirigentskim pultom predano je u ruke našem vrsnom opernom maestru međunarodne reputacije Vjekoslavu Šuteju. Odabravši prave zvijezde za soliste, Šutej i Siriščević nisu željeli program suviše zasladiti najpopularnijim melodijama, nego su u skladu s pjevačkim fahovima interpreta, ali i kao odraz njihovih dosadašnjih karijera, pomno osmislili izbor logičnih formalnih cjelina iz opera Bizeta, Verdija, Puccinija, Donizettija i Gotovca.

Posebna je čast za sve posjetitelje koncerta bila ponovno čuti glas jedne od naših najvećih opernih diva, koja je u svojoj četiri desetljeća dugoj i intenzivnoj pjevačkoj karijeri oduševljavala publiku diljem svijeta. Premda se prije nekoliko godina službeno povukla sa scene, Ruža Pospiš Baldani uvijek se rado odaziva posebnim svečanim prilikama. Bila je doista ekskluzivnost ponovno u njezinoj interpretaciji doživjeti Carmen (jednu od najčešćih uloga u njezinoj karijeri): u izvedbi arije L’amour est un oiseau rebelle svojim je neponovljivim izražajnim, strastvenim i izazovnim mezzom pokazala da njezinu kreaciju još nitko iz redova naših pjevačica nije dosegnuo.

Vatreni vokal

Jednaki je plamen zasjao u njezinu glasu i u ariji Azucene iz drugog čina Verdijeva Trubadura i podsjetio nas na njezin posljednji nastup u toj operi priređen krajem prošle godine u čast dolaska Dragice Martinis u Zagreb. Svoju je iskrenu srčanost spram hrvatskoga glazbenog bića Ruža iskazala u posljednoj točki službenog dijela programa — ariji O zemljo moja iz prvoga čina Gotovčeve Mile Gojsalića. Izraženi karakter njezina tamna glasa osobito je došao do izražaja u duetu Aide i Amneris, gdje je nastupila uz mladu Sofiju Mitropoulos, sopranisticu golemih pjevačkih potencijala i vrlo širokih raspona u volumenu i registru, koja je u travnju ove godine pobijedila na 53. natjecanju Verdijevi glasovi u Bussetu. Nakon što smo je u prvom dijelu programa čuli kao bojažljivu Mimi u ariji i duetu iz Puccinijeve La Boheme, Mitropoulosova je u pravom svjetlu zasjala tek u Verdijevim melodijama, osupnuvši publiku najprije izražajnošću zaobljenih fraza pjevačke dionice Aide, a potom i u antologijskoj interpretaciji dviju arija Amelije iz drugog čina Verdijeva Krabuljnog plesa.

Spretne preobrazbe

Ipak, najburniji je pljesak i ovacije od publike izmamio Tomislav Mužek zasljepljujućom ljepotom svojega svijetlog tenora i odmjerenim skladom prirodne muzikalnosti i efektne pjevačke gestike (u kojoj se najviše prepoznaje utjecaj Pavarottija kao njegova najvećeg uzora). U ozvučenju triju različitih rukopisa iskazao je vrhunske sposobnosti spretnih preobrazbi glasa — od izravnosti osjećaja u ariji Alfreda iz Traviate, preko fizičke i glasovne utopljenosti u dramatsku pozadinu glazbe u ulomcima iz La Boheme, sve do gotovo autoironične melankolije i jecaja Nemorinove arije Una furtiva lagrima iz Donizzetijeva Ljubavnog napitka, djelu u kojem se još početkom ove sezone u splitskoj produkciji Mužek proslavio na našoj glazbenoj sceni.

Premda u drugom planu, zbor se u ulomcima iz Carmen, Trubadura, Aide i Nabucca svojim naporima iskazao na visini zadatka, dok je orkestar, premda pomalo nevoljko, nenaviknut na operne partiture, ipak vjerno slijedio Šutejeve pokrete majstorski usklađene s muziciranjima solista. Večer produljena sa čak četiri dodatka utažila je žeđ Zagrepčana za doživljavanjem ponajboljih svečanih koncerata na otvorenom i zasigurno će im ostati u sjećanju sve do iduće prilike, kada će, prema novome planu organizatora, moći dati svoj prilog Zavodu za humanu reprodukciju Klinike u Petrovoj ulici.

Jana Haluza

Vijenac 243

243 - 26. lipnja 2003. | Arhiva

Klikni za povratak