Ladislavov plašt

Ladislavov plašt

Autor: Boris Ljubičić, dizajner; veličina: blok 95 x 70 mm, marka 35,50 x 25,56 mm; naklada 100 000; datum izdanja 13. lipnja 2003.

Ladislavov plašt jedan je od najstarijih i najvrednijih predmeta od tekstila koji se čuvaju u riznici zagrebačke katedrale. Njegov nastanak i dolazak u Zagreb dobrim je dijelom zamagljen velom srednjovjekovnih legendi i predaja. Ipak, sačuvani fragment originalnoga natpisa izvezena na crvenom komadu svile LADIZL * REG ukazuje na vjerodostojnost njegova podrijetla i čvrsto ga veže uz lik ugarskoga kralja Ladislava, osnivača zagrebačke biskupije 1094.

Plašt (dimenzija 190 x 200 cm) zagrebačkom je biskupu blaženom Augustinu Kažotiću darovao hrvatsko-ugarski kralj Karlo I. Robert Anjou početkom 14. stoljeća. Neposredno nakon toga dolazi do prve prerade kraljevskog plašta u kazulu. Prvi dokumentarni spomen Ladislavova plašta nalazi se u inventaru riznice iz 1394. te zatim iz 1425. i 1602. godine. Nakon toga gubi mu se trag u dokumentima, dok ga 1873. u oltaru sv. Ladislava nije pronašao Ivan Krstitelj Tkalčić.

Plašt je satkan u 11. stoljeću u Bizantu. Izrađen od svilenoga lampasa, indigoplave boje, cijelom površinom protkan karakterističnim heksagonalnim ispunjenjem dvije vrste naizmjence poredanih stiliziranih florealnih ornamenata s palmetom i četiri srca u središtu. Aplicirani vezeni likovi kralja i kraljice te već spomenut natpis vjerojatno su nastali u samostanskoj radionici u Regensburgu. Likovi su linearni, jasne ranoromaničke morfologije, što ih nedvojbeno smješta u jedanaesto stoljeće, kada je živio kralj Ladislav. Plašt je tijekom vremena više puta prepravljan, a posljednji je temeljiti i sveobuhvatni konzervatorsko-restauratorski zahvat izveden 1987, kada je kazuli-plaštu vraćen njezin prvobitni izgled iz 14. stoljeća. Autor je teksta o Ladislavovu plaštu Miroslav Gašparović.

Blok je zajedničko izdanje Hrvatske pošte i Mađarske pošte, a izdana je i omotnica prvoga dana (FDC) te list prvoga dana.

Najslabiji dio dizajna bloka sama je marka. Blijeda pozadina i prigušene boje, umjesto isticanja povijesne vrijednosti jednog od rijetkih srednjovjekovnih kraljevskih plašteva koji je sačuvan do današnjih dana, znatno umanjuju njegovu ljepotu. Za razliku hrvatskog, mađarsko izdanje puno je uspjelije i dojmljivije te stoga donosimo i njegovu sliku.

Sandra Cekol