KRONIKA DOGAĐAJA

Dvanaestoga lipnja na području šume Lug obilježen je spomen dan na sve žrtve Križnoga puta s područja bjelovarsko-bilogorske županije, od kojih je prema posljednjim istraživanjima upravo taj dio sadašnjega bjelovarskog predgrađa bio jednim od najvećih stratišta zarobljenih hrvatskih vojnika nakon Drugog svjetskog rata. Prema dosadašnjim nalazima posebnoga povjerenstva bjelovarskog Ogranka Matice hrvatske, samo na području bjelovarsko-bilogorske županije evidentirane su 3334 žrtve poraća, a jedna od zadaća bjelovarskoga Ogranka, kojem je na čelu Zdravko Ivanković, bit će njihov pokop u zajedničku grobnicu. Govoreći o povijesnom značenju otkrivanja novih pojedinosti o zbivanjima u Lugu koje bi pridonijele jasnijem iščitavanju istine o toj dugo zataškavanoj poratnoj epizodi Damir Bajs, bjelovarski župan, događaje u Lugu označio je jednim od simbola stvaranja Hrvatske u kojem je i Bjelovar, uključujući i Domovinski rat, odigrao jednu od važnih uloga. Nakon koncelebrirane mise zadušnice, ispod velikoga križa položeni su vijenci u znak sjećanja na nevine žrtve Križnoga puta.

Đakovo

Prigodom dolaska pape Ivana Pavla II. u Đakovo, 7. lipnja, Ogranak Matice hrvatske Đakovo u Gradskoj je knjižnici i čitaonici predstavio knjigu S dragih nam polja. Riječ je o zborniku književnih tekstova autora đakovačkoga kraja, kršćanskoga nadahnuća nazvana po pjesmi svećenika Mitra Dragutinca. Tekstove su odabrali i uredili Mirko Ćurić i Franjo Džakula, a predstavili su ih Marinko Zirdum, predsjednik đakovačkoga Ogranka Matice hrvatske, Marin Srakić, đakovački biskup i Ivan Balen. Osim tekstova dvadesetak autora u zborniku je objavljen i nastupni govor biskupa Strossmayera te proglas biskupa Marina Srakića uoči Papina dolaska u Đakovo.

Karlovac

U Gradskom kazalištu Zorin dom predstavljena je 5. lipnja nova knjiga Nikole Marekovića Topušćanska zbilja — zbivanja i saznanja, izašla u izdanju Ogranka Matice hrvatske Karlovac. Knjiga opisuje povijest toga kraja od najstarijih dana sve do modernoga doba, knjiga se, između ostaloga, bavi životnim nevoljama i ljudskim stradanjima tijekom burnih povijesnih godina u Topuskom i okolici. O djelu i autoru na svečanom su predstavljanju govorili dr. Milan Kruhek, ravnatelj Instituta za povijest Hrvatske, Mirko Ožanić, ravnatelj Osnovne škole Topusko i Ivan Jurković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Karlovac. Dr. Milan Kruhek naglasio je da je knjiga Nikole Marekovića o Topuskom dragocjen prilog najnovijoj povijesti i da zaslužuje svaku pohvalu, djelo je pokušaj iskazivanja povijesne istine, sadrži elemente dokumentarizma, živa je građa koja ima neprocjenjivu vrijednost ne samo za kraj koji opisuje, nego za cijelu Hrvatsku. Istaknuo je da je Nikola Mareković zbog vlastite istinoljubivosti proživio teške trenutke. Ivan Jurković rekao je da djelo nije kompilacija povijesti, nego pričanje jednog zaljubljenika u povijesna zbivanja, posebnu vrijednost u knjizi ima dio posvećen najnovijoj povijesti i okrutnoj ratnoj zbilji.

Križevci

Izložba Autoportret Ivana Midžića, peta iz ciklusa bez... veze 03, koja se tijekom cijeloga svibnja mogla razgledati u izložbenom salonu Ogranka Matice hrvatske Križevci, zamijenjena je novim postavom. Četvrtoga lipnja otvorena je samostalna izložba slika pod naslovom Veličina nije važna, slikara i arheologa prof. Zorana Homena, ravnatelja križevačkoga Gradskoga muzeja. Zoran Homen jedan je od istaknutijih članova Križevačkoga likovnoga kruga, koji je početkom osamdesetih izlagao na Zagrebačkom salonu i tada je, po ocjeni Igora Zidića, bio jedan od petorice najboljih autora koji su izlagali na toj eminentnoj izložbi. O slikarskom opusu Zorana Homena na otvaranju (njegove dvanaeste samostalne) izložbe govorio je Marijan Špoljar, cijenjeni povjesničar umjetnosti iz Koprivnice. Homen se svojim sugrađanima i gostima 36. turističke priredbe Križevačko veliko spravišće predstavio sa četrdeset i dva rada u rasponu od akvarela do ulja na platnu, a po motivima od mrtvih priroda do portreta i pejzaža. Homen, koji je u posljednje vrijeme zaokupljen sakralnim slikarstvom, autor je službenoga portreta Ivana Merza, kojega će Papa Ivan Pavao II. uskoro beatificirati.

Ogranak Matice hrvatske Križevci i Visoko gospodarsko učilište Križevci nastavili su suradnju s Koncertnom direkcijom Zagreb. U sklopu Koncertne sezone Križevci 2003. u Hrvatskome domu Daniel Detoni održao je u svibnju prekrasan koncert na glasoviru.

Take five Brass Quintet, koji čine studenti Muzičke akademije u Zagrebu i Hochschule fur Musik und darstelende Kunst u Grazu, čiji repertoar čine djela starih majstora renesanse, baroka, klasike, romantizma, preko ragtimea sve do jazza i autora 20. stoljeća, održao je 11. lipnja u Maloj dvorani Hrvatskoga doma u Križevcima koncert, čiji su organizatori bili Ogranak Matice hrvatske Križevci i Gradski puhački orkestar Križevci.

Našice

Našički Ogranak Matice hrvatske uključio se u obilježavanje Dana grada i blagdana sv. Antuna Padovanskog predstavljanjem knjige Donja Motičina u Drugom svjetskom ratu i posljedice. O knjizi su govorili autori mr. sc. Josip Waller, Antun Peršić i Josip Patajac te dr. sc. Ivan Jelić iz Hrvatskog instituta za povijest — Podružnice za povijest Slavonije, Baranje i Srijema. Knjigu, koja je posvećena tragičnim ratnim zbivanjima i stradanjima mještana Donje Motičine, predstavila je Silvija Lučevnjak, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Našice i ravnateljica Zavičajnoga muzeja.

Nin

Ogranak Matice hrvatske Nin organizirao je 6. lipnja u Likovnoj galeriji Višeslav još jedan kulturni događaj u prigodi obilježavanja Dana grada Nina. S dvadesetak najnovijih likovnih ostvarenja, uglavnom križeva i raspela izrađenih od drva i željeza, predstavila se umjetnica iz Varaždina Heda Rušec, koja je do sada sudjelovala na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Izložbu je otvorio Ivica Pijaca, u ime ninskoga Gradskog poglavarstva, u ime organizatora prisutne je pozdravio prof. Šime Ljubičić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Nin. O autorici i izložbi govorio je Tomislav Marijan Bilosnić, zadarski književnik i novinar, koji je istaknuo kako kod djela Hede Rušec razmjeri općeg postaju tim znakovitiji i dojmljiviji što su i simbolično i asocijativno osobniji. Povezujući majstorstvo slikarice, kiparice i tapiseristice, umjetnica u izradi križeva kao da dokida jednu umjetničku vještinu u korist druge, kao što se na križu smrt životom pobjeđuje. Svi naši križevi ostaju na putu odlaska kao i na putu dolaska, pa umjetnost i jest radi njih, što želi dati do znanja i Heda Rušec. Izložba će biti otvorena do kraja lipnja.

Novska

Dani Matice hrvatske Novska započeli su predstavljanjem zbirke poezije Iznad boli Višnje Lovrić-Mencej, u izdanju Brodske riječi, koju je predstavio Duško Lončar.

Novalja

Ogranak Matice hrvatske Novalja izdao je knjigu prof. Nikole Crnkovića Paška pučka poetika kao povijestni govor. Nikola Crnković obradio je uglavnom starinske pjesničke tvorbe paških pastira i težaka i istaknuo povijesnu važnost pučkoga pjevanja, koje je nastalo kao tehnika memoriranja. Paška pučka poetika ne tretira samo otok, nego i važnije povijesne događaje. Nakon predstavljanja u Novalji i Gospiću knjiga će biti predstavljena i u Zagrebu i Rijeci.

Osijek

Ogranak Matice hrvatske Osijek i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek organizirali su 3. lipnja u prostorijama Gradske i sveučilišne knjižnice predstavljanje priloga časopisa »Književna revija« pod naslovom Naš Papa, posvećena Papi Ivanu Pavlu II. u povodu posjeta Osijeku. Nesvakidašnje književno događanje započelo je dostojanstvenim i primjerenim uvodom — osječki pjevački zbor Zrinski izveo je tri sakralne pjesme, od kojih je jedna skladana na tekst Karola Wojtyle. Prisutne je u ime organizatora pozdravio Josip Cvenić, urednik »Književne revije« i tajnik osječkoga Ogranka, koji je koncentrirao svoje izlaganje na Papu kao civilizacijsku moralnu vertikalu današnjega vremena, koja bi nam mogla biti uzorom. Posebno zanimljivo bilo je izlaganje Ivane Vidović Bolt, zagrebačke polonistice, koja je posebno pridonijela koncepciji ovoga priloga, a izlagala je o temi percepcije Pape u njegovoj domovini Poljskoj. Ukratko je prepričala Papin životopis i citirala Papinu prepisku s Jadwigom Stadnikiewicz-Kerep, iz koje je nemoguće ne zapaziti Papinu posebnu skrb za Hrvatsku. Dr. Stanislav Marijanović, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Osijek, nadahnuto je govorio o književnome djelu Svetoga Oca, a posebnu pozornost usmjerio je na njegovo pjesništvo. Ustvrdio je kako poeziju koju je Papa pisao u raznim razdobljima života možemo čitati kao psalmične, pjesme-molitve. Najdirljiviji dio izlaganja dr. Marijanovića svakako je bila njegova elaboracija motiva učestalih Papinih posjeta Hrvatskoj koju je izveo iz najranijih vremena kršćanstva na ovim i uopće europskim prostorima. Zbog izostanka najavljenih glumaca stihove Ivana Pavla II, iz priloga Triptih rimski prekrasno je interpretirao dr. Marijanović, koji je na kraju izlaganja najavio zbornik o Papi i njegovu posjetu Hrvatskoj koji će zajedno objaviti Ogranak Matice hrvatske Osijek i osječki Pedagoški fakultet.

U svečanoj dvorani Pedagoškog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Ogranak Matice hrvatske Osijek i Pedagoški fakultet organizirali su pjesničko-glazbeni recital I zvoni zvon u hvalu i slavu rimskom Papi. Program su osmislili Stanislav Marijanović i Zvonko Penović. U prvom dijelu, pod nazivom Njegovo lice svjetlost i ljubav toči poeziju Karola Wojtyle Lirske meditacije iz Triptiha rimskoga i izabranih pjesama kazivali su: Velimir Čokljat, glumac HNK iz Osijeka, Krysztof Globizs, glumac Narodna Starog teatra u Krakowu te učenice i studentice iz Osijeka: Katarina Arbanas, Slavica Benčik, Andrea Giordani, Melita Klekar, Hana Matejašić te iz Poznanja Karina Giel i Karolina Hamling. U drugom, glazbenom dijelu programa naslovljenu Slavimo Gospodina — Laudeamus Domini, izvedene su skladbe F. Chopina, F. Schuberta, D. Pejačević, A. Markovića te pučki crkveni napjevi iz starih zapisa.

Posušje

Nakon što je predstavljena u Čitluku, Širokom Brijegu, Sarajevu i Zagrebu, knjiga dr. Čedomila Šilića Endemične i rijetke biljke na području Parka prirode Blidinje predstavljena je i u Posušju. O toj zanimljivoj knjizi govorili su fra Petar Krasić, urednik, prof. Andrija Stojić, dipl. inž. Zdenko Bošnjak i sam autor. Organizator predstavljanja knjige bio je Ogranak Matice hrvatske Posušje na čelu s predsjednikom prof. Vlatkom Mišetićem, a suorganizator JP Šume HB.

Rijeka

Ogranak Matice hrvatske Rijeka 6. lipnja u Opatiji sv. Lucije u Jurandvoru, Baška, priredio je izložbu Glagoljica u primijenjenoj umjetnosti, na kojoj su predstavljena djela Julije Vojković, članice Društva prijatelja glagoljice i tajnice društva Hrvatska žena. Izložbu je otvorio Darko Deković, predsjednik riječkoga Ogranka Matice hrvatske, a nekoliko prigodnih riječi rekao je Darko Žubrinić, predsjednik Društva prijatelja glagoljice. U umjetničkom dijelu programa sudjelovali su Tomislav Serčić i Marin Polonijo, članovi Kulturnoga društva Šoto iz Jurandvora.

Na redovitoj Književnoj tribini Ogranka Matice hrvatske Rijeka riječki Ogranak, Društvo hrvatskih književnika — Ogranak Rijeka i Sveučilišna knjižnica Rijeka predstavili su 10. lipnja novoobjavljeni roman Žarka Milenića Udvoje. Pisca i roman predstavili su Darko Deković, Vesna Miculinić-Prešnjak i Davor Mandić, a u umjetničkome prilogu nastupio je glazbeni umjetnik Nikola Kaić na gitari. Dijelove iz romana čitali su Višnja Deković i Luka Lenac.

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Rijeka izašla je knjiga Franje Švoba Franina Pri kraju pota, koju su 14. lipnja Darko Deković i Marinko Krmpotić predstavili u Domu kulture u Fužinama.

Sedamnaestoga lipnja ogranci Matice hrvatske Rijeka i Novalja u dvorani Euroherca predstavili su, u sklopu Književne tribine Ogranka Matice hrvatske Rijeka, književno-teorijsko djelo Nikole Crnkovića Paška pučka poetika kao povijestni govor. Pisca i djelo predstavili su Darko Deković i velečasni Antun Šuljić. U glazbenom su dijelu programa nastupili pučki pjevači iz Novalje.

Rovinj

Trinaestoga lipnja u Rovinju svečano je otvoren Hrvatski kulturni dom u Ulici Domenica Pergolisa, sjedište Ogranka Matice hrvatske Rovinj i Hrvatskoga kulturnoga društva Franje Glavinića, obiju kulturnih udruga većinskoga naroda Rovinja i Rovinjštine. Sredstvima udruženoga rovinjskog gospodarstva, Grada Rovinja i mnogih drugih donatora, među kojima je i Središnjica, te brojnih članova udruga i građana, obavljeni su opsežni sanacijsko-adaptacijski radovi i prvi put nakon 1945. stvoreni su prostorni preduvjeti za rad i hrvatskih kulturnih društava u Rovinju, za uravnoteženo kulturno djelovanje obiju jezičnih, kulturnih i etničkih zajednica. Tajnik rovinjskoga ogranka Josip Brstilo posebno je zahvalio Tvornici duhana Rovinj, koja je za preuređenje dala četiristo devedeset tisuća kuna te Gradu Rovinju. Zgrada s elementima spomeničke vrijednosti spašena je od propadanja, a prostor od oko 350 četvornih metara dobio je svrhu. Ploču s natpisom Hrvatski kulturni dom — Matica hrvatska Rovinj — Hrvatsko kulturno društvo Franjo Glavinićsvečano su otkrili Igor Zidić i Branko Maleš. Nove prostorije blagoslovio je Milan Zgrabljić, rovinjski župnik, kao biskupski delegat, a program je održan u parku i zgradi Doma gdje su prigodne govore održali Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, Goran Zgrabljić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Rovinj, Giovanni Sponza, rovinjski gradonačelnik, Branimir Crljenko, predsjednik HKD-a Franjo Glavinić i Branko Maleš, pomoćnik ministra kulture. Igor Zidić naglasio je da je to važan trenutak za Ogranak Matice hrvatske Rovinj i Hrvatsko kulturno društvo Franjo Glavinić, rekavši da će to biti nova kolijevka kulture, koja nikada ne smije biti prazna. Otvaranje Doma popraćeno je kulturnim programom u kojem su nastupili tamburaši KUD-a Uljanik, svirači Drago Draguzet i Denis Ružić, mješoviti zbor i članovi književne radionice HKD-a Franjo Glavinić, koji je otpjevao hrvatsku himnu. U izložbenoj dvorani Doma za ovu prigodu postavljena je izložba skulptura kipara Mate Sabljića naslovljena Čovjek-radnik, sanjar, stradalnik, kao i izložba o dosadašnjem djelovanju obiju kulturnih udruga.

Samobor

Jednodnevna likovna kolonija Ogranka Matice hrvatske Samobor 16. je lipnja održana u Parku prirode Divlje vode. Jedanaest umjetnika stvaralo je svoje radove u ljepotama okoliša Divljih voda i ostavilo nekoliko radova koji će krasiti interijere tamošnjih objekata.

Senj

Ogranak Matice hrvatske Senj i Grad Senj nastavljaju s tradicijom njegovanja i očuvanja senjske kulturne baštine, poglavito onoga dijela koji se odnosi na grafičku djelatnost i tiskarstvo. Crna umjetnost egzistira u Senju već petsto i devet godina i započinje tiskanjem Senjskog glagoljskog misala iz 1494. godine, prve knjige za koju je sigurno potvrđeno da je tiskana na hrvatskom tlu. Unatoč sadašnjem teškom trenutku senjskih grafičara čelništvo Ogranka Matice hrvatske Senj smatralo je da je Senj zbog svoje tradicije idealno mjesto za organizaciju simpozija hrvatskih grafičara, pa je to i postao 1997, kada je održan prvi simpozij hrvatskih grafičara u organizaciji Grada Senja. Od 1998. do danas organizaciju vodi senjski Ogranak Matice hrvatske, a posljednje dvije godine u organizaciju se uključio i Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, koji je znanstvenim i financijskim potencijalima znatno unaprijedio organizaciju. Devetnaestoga lipnja u Kuli Nehaj započeo je 7. znanstveno stručni simpozij hrvatskih grafičara Blaž Baromić. Simpozij je imao znanstveno-stručni karakter, a na njemu su sudjelovali brojni predstavnici grafičkih i nakladničkih tvrtki i profesori Grafičkoga fakulteta. Razmatrane su ove teme: trendovi razvoja grafičkih materijala, grafička tehnologija i razvoj, povijest tiskarstva i grafički dizajn. O važnosti tog znanstvenog susreta grafičara Hrvatske govori podatak da će, zbog velikoga interesa, službeni jezik Simpozija biti hrvatski i engleski jezik.

Subotica

Ogranak Matice hrvatske Subotica i Udruga za potporu bačkim Hrvatima predstavili su u Središnjici knjigu Vojislava Sekelja Uzmi-dodaj. Mnogobrojne prisutne pozdravio je Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, a o knjizi su govorili Branimir Donat, Sanja Vulić, Ana Lederer i subotički književnik Milovan Miković.

Izašao je novi broj časopisa za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni, br. 5-6, god. VII, 2002, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Subotica.

Šibenik

U Studiju Galerije sv. Krševana otvorena je prva samostalna izložba šibenskoga slikara Predraga Jokića, dugogodišnjega člana likovnog odjela Ogranka Matice hrvatske Šibenik, koji se predstavio s pedesetak radova. Osim na redovitim godišnjim izložbama šibenskoga ogranka Jokić je prisutan i na izložbi More, ljudi, obala, a sudjelovao je na nekoliko skupnih izložbi u inozemstvu.

Široki Brijeg

Petoga lipnja u selu Turčinovići postavljena je spomen-ploča na rodnu kuću pjesnika fra Janka Bubala u povodu devedesete obljetnice njegove smrti. Spomen-ploča postavljena je na poticaj i u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg. Tom je prigodom služena Sveta misa zadušnica i organizirana pjesnička večer posvećena »hercegovačkom rapsodu« na kojoj su predstavljena sabrana djela fra Janka Bubala. Željko Ivanković, književni kritičar, predstavljajući djela fra Janka Bubala, istaknuo je da intimistička poetika fra Janka Bubala, koja je sažeta u riječima Bog, ljubav, čovjek, život i smrt, poprima himničke i psalamske oblike i oplemenjuje hrvatsku poeziju u cjelini. Jozo Marić je na večeri pjesnika u širokobriješkoj Dvorani Borak kazao da su objavljena sabrana djela najljepši znak zahvalnosti velikom pjesniku. Fra Ante Marić nadahnuto je i dirljivo govorio o životnom putu brata franjevca, a Josip Muselimović, predsjednik Ogranka Matice hrvatske iz Mostara, prenio je najiskrenije čestitke Igora Zidića širokobriješkom Ogranku Matice hrvatske i izdavaču Gral. Ulomke iz djela fra Janka Bubala čitala je Željka Šaravanja, a nastupio je pjevački zbor širokobriješke Glazbene škole.

Dvanaestoga lipnja u Kinu Borak Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg organizirao je Večer pjesnika fra Lucijana Kordića.

Tovarnik

U povodu 130. obljetnice rođenja Antuna Gustava Matoša Ogranak Matice hrvatske Tovarnik organizirao je 13. lipnja književnu manifestaciju Matoševi dani. Kazališna grupa Viktora Cara Emina iz Rijeke izvela je komediju A. G. Matoša U pojutarje, a nakon Književne večeri članova Društva hrvatskih književnika, održane u Osnovnoj školi Antun Gustav Matoš, ravnatelj Petar Pejak otkrio je ploču kojom je školi vraćeno staro ime. Naime, za vrijeme srpske okupacije hrvatskoga Podunavlja ploča je bila skinuta i škola preimenovana u Osnovnu školu Tovarnik. U umjetničkom su dijelu programa nastupili Sanja Toth-Špišić, prvakinja Opere HNK u Osijeku, uz glazbenu pratnju Igora Valeria i Darko Milas, glumac GDK Gavella u Zagrebu.

Virovitica

Predsjednicu Ogranka Matice hrvatske Virovitica Jasnu Razlog-Grlica i članove predsjedništva Ogranka primio je Ivica Kirin, virovitički gradonačelnik. Članovi virovitičkoga Ogranka zahvalili su na potpori koju je Grad dao programu Dana Matice hrvatske, koji su održani od 20. do 26. svibnja sa ciljem da se predstavi rad Ogranka i da se Matica približi mladim ljudima. Tom prigodom gradonačelnik je upoznat i s ovogodišnjim izdavačkim planom virovitičkoga Ogranka, kojemu je dao punu potporu.

Zadar

Mnogobrojni su mještani Bibinja 30. svibnja u Osnovnoj školi Stjepana Radića prisustvovali predstavljanju knjige Bibinjski korijeni autora Ivana Šindije, koje je organizirao Ogranak Matice hrvatske Zadar, a u kojoj su slojevito obuhvaćena sva rodoslovlja bibinjskih plemena od prve polovice 17. stoljeća do danas, autentičan bibinjski govor i bogatstvo etnografskih običaja. Na predstavljanju su o autoru i knjizi govorili Božidar Šimunić, tajnik zadarskoga Ogranka, koji je i potaknuo inž. Šindiju na pisanje ovoga djela, i don Pavo Kero, koji je davanjem na uvid zapisa starih i po nekoliko stoljeća omogućio detaljan pregled bibinjske prošlosti i popisa stanovništva. O tome kako je knjiga nastala Šindija je rekao kako je još prije četiri godine želio napisati knjigu o starim ljudima koji sjede na kamenu, tzv. siđi, ispred Crkve sv. Roka u prednjem dijelu Bibinja, zvanom Staro selo, pretresajući ćakule i najnovije događaje. Slučajno je došao do podataka o rodoslovlju iz 1850, a od don Pave Kera dobio je knjige na talijanskom jeziku koje je neko vrijeme proučavao i došao do podataka o trideset i dva bibinjska plemena koja se poslije granaju, a najmlađi su rođeni 2001. Šindija je sva plemenska stabla prikazao do najsitnijih detalja, a svaku je rodoslovnu granu opisao vješto, a da nije upao u rodbinsku ili prijateljsku zamku. Recenziju knjige potpisuje akademik Petar Šimunović, genealog, a matične knjige pisane glagoljicom slojevito je obradio msgr. Pavo Kero. Uz voditelja programa predstavljanja Šimu Šimunića, mjesnoga kroničara, predstavljanje su nastupom obogatili muška klapa Bibinje, ženska klapa Garofuli, stara pjevačka skupina Bibinjci, lokalni pjesnik Ante Sikirić Krivina te pjevači Tomislav Bralić i Ićo Sikirić.

Ogranak Matice hrvatske Zadar predstavio je 11. lipnja u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice knjigu Mirjane Ganze-Šarec Umišljeni bolesnik. O knjizi su govorili prof. Marija Rušev, prof. Marko Vasilj i autorica, a u programu su sudjelovali učenici Medicinske škole Ante Kuzmanića i Zadarski plesni ansambl.

Dvanaestoga lipnja u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru Ogranak Matice hrvatske Zadar i Zadarska županija predstavili su Sabrana djela Milana Begovića. Djela su predstavili akademik Dubravko Jelčić i prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, a izabrane tekstove govorio je dramski umjetnik Zlatko Košta.

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar izašla je knjiga Marjana Diklića Don Ivo Prodan / Političko djelovanje i parlamentarni rad. Recenzenti knjige su dr. Stijepo Obad i Šime Peričić, a glavni urednik dr. Šime Batović.

Zaprešić

Ovogodišnji program Dana općine Brdovec 1993-2003. završen je 20. lipnja u Domu kulture Brdovec predstavljanjem zbornika radova pod naslovom Brdovečki zbornik 2003, koje su organizirali Ogranak Matice hrvatske Zaprešić i Općina Brdovec. U predstavljanju Zbornika sudjelovali su dr. sc. Agneza Szabo, Stjepan Laljak, urednik Zbornika i predsjednik zaprešićkog Ogranka Matice hrvatske, Mladen Debeljak, načelnik Općine i Božidar Novak, predsjednik Povjerenstva za kulturu, a u umjetničkom dijelu programa Zlatko Crnković i Vid Balog.

Zenica

Časopis Ogranka Matice hrvatske Zenica »Krijesnice«, br. 23-24, god. X., travanj 2003. izašao je iz tiska. Glavna urednica glasila zeničkoga Ogranka je Venita Popović. Tema je ovoga broja Religija, umjetnost, znanost, dijalog ili...

Noću između 29. i 30. svibnja nepoznati su lopovi provalili u prostorije Hrvatskoga doma »Kralj Zvonimir« i iz prostorija Ogranka Matice hrvatske Zenica, HKD Napredak i prostorija stranaka i društva u istoj zgradi odnijeli sve što je vrijedilo. Ogranak Matice hrvatske Zenica tom je provalom potpuno onemogućen u radu i komunikaciji. Ferdo Bošnjak, predsjednik zeničkoga Ogranka, obratio se za pomoć Draganu Čoviću, članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i hrvatskim predstavnicima u Vladi Federacije, a Središnjica poziva da svi ogranci pomognu koliko mogu. Adresa je zeničkoga Ogranka: Ogranak Matice hrvatske Zenica, Hrvatski dom »Kralj Tomislav«, Branilaca Bosne 2, 72000 Zenica, broj računa kod Gospodarske banke Zenica: 170 120 1000 027 524, identifikacijski broj 4218227100001.

A. Č.-K.