Evidentiranje pjesništva

»Mogućnosti«, br. 1/3, Književni krug Split, siječanj–ožujak 2003.

Povećim prilogom Miloša Đ urđevića o suvremenom hrvatskom pjesništvu rubrika Poezija uzela je prevagu nad ostalim dijelovima novoga trobroja »Mogućnosti«.

U naslovu Kritički pregled novije hrvatske poezije ujedno se nalaze i ključne riječi za objašnjenje načina na koji je Đ urđević pristupio pomalo zahtjevnu zadatku prezentiranja novijega pjesništva. Uz pojam pregled, koji govori o formi ovoga priloga, možda je važniji pojam kritički, jer tekstove pjesama prati i priređivačeva obrada određenim kritičko-analitičkim instrumentarijem, kojim nerijetko dolazi i do vrijednosnih sudova o izabranim radovima.

Autorovo polazište i poticaj za ovaj rad u tvrdnji je da, bez obzira na preobrazbu kritičarskog interesa za poeziju ili nezainteresiranost medija uvjetovanu tržišnim odnosima, ne možemo govoriti o krizi suvremene domaće poezije. To dokazuje i ovim izborom, u kojem primarni kriterij nisu godine pjesnika, jer ovdje će se naći pjesnici nekoliko generacija, nego godine objavljivanja njihovih zbirki — sve ovdje objavljene pjesme preuzete su iz recentne produkcije. Pregled je, kako kaže sam Đ urđević, selektivan i nužno nepotpun, ali uspijeva u nakani evidentiranja stanja u hrvatskom pjesništvu, u kojem se i dalje piše i u znatnoj mjeri objavljuje kvalitetna i raznolika poezija.

Uz to, autor ovim radom progovara i o kritič(ars)kom pristupu poeziji, koji, kako smatra, danas više nije moguć bez poznavanja jezika masovne komunikacije, novih vizualnih medija i medijske kulture, odnosno prepoznavanja široka spektra različitih utjecaja i kulturalnih slojeva koje apsorbira današnja poezija.

Ontologija kao onkologija

Živan Bezić, izazvan velikom zbrkom u suvremenoj filozofskoj literaturi, posebno kada je riječ o ontološkoj tematici, u radu se vraća na sama pojmovna počela i osnove ontologije — na tumačenje pojmova biti, bitka i bića, smatrajući da ih neki suvremeni filozofi ne shvaćaju na pravi način i, kako kaže, ontologiju tretiraju kao onkologiju. U obrazlaganju distinkcije između triju pojmova Bezić polazi od Aristotelove filozofije, a uz objašnjenja temeljnih pojmova u tekstu daje kratka određenja ontologije i metafizike, koje se ponajprije koriste tim terminima, kao i nekoliko drugih termina, usko vezanih uz ontološku problematiku. Ne ulazeći u sam način filozofske obrade teme, u ovom će tekstu, koji se bavi upravo pojmovima, čitatelja vjerojatno zasmetati autorov neuobičajen način pisanja određenih riječi — npr. odkada, absolut, substancija, existencija, lexički, koexistentno i sl., za koji baš i nema vidljiva opravdanja.

Ostatak časopisa rezerviran je za priloge s predznakom sjećanja ili obilježavanja obljetnica. Renato Vučetić u svome se tekstu, napisanu u povodu dvadeset i pete godišnjice smrti Koste Strajnića, prisjeća života i rada toga velikog znalca likovne i kiparske umjetnosti te poznatog kolekcionara, a prilog je upotpunjen i reprodukcijama slika iz Strajnićeve zbirke. Uz osamdeseti rođendan jednog od vodećih svjetskih romanista, dr. Žarka Muljačića, objavljena su dva priloga. U prvom Ljerka Šimunković piše o Muljačićevu radu i bogatoj profesionalnoj karijeri, dok je drugi prilog bibliografija radova od 1994. do 2002. godine, koju je sastavio autor sam, nazvavši je autobibliografijom.

Prije stotinjak godina

Uz redovite Prikaze, osvrte, ovdje će se naći i prijevod teksta o Marku Maruliću, koji je slovenski povjesničar Ivan Steklasa napisao u povodu četiristote godišnjice postojanja hrvatske umjetničke književnosti te objavio 1901. u mariborskom časopisu Dom in svet. Ako izuzmemo djelomičnu zanimljivost koja se sastoji u tome što čitamo članak koji je objavljen prije stotinjak godina (ali koji bi ipak bolje pristajao u neki tematski blok o Maruliću — kakav je prije koju godinu i objavljen u »Mogućnostima«), ovaj prilog zapravo ne nudi ništa osobito, jer se njime tek nabraja sve ono što je o Marulu već poznato.

Ne ubrajajući u konačnu ocjenu aktualnoga broja njegov prvi i najveći prilog o suvremenoj poeziji, ona se bitno ne razlikuje od ocjene prethodnog izdanja — u koncepciji ovoga časopisa ne može se ne zapaziti stanovita okoštalost, koju bi valjalo omekšati unošenjem aktualnijih sadržaja, jednako kao što bi osuvremenjivanje vizualnog izgleda (možda je ova, deseta obljetnica posljednjeg redizajniranja idealna prilika za to) bilo dobrodošlo osvježenje časopisu.

Ljubica Anđelković