Dubrovačka pisma

»Dubrovnik«, časopis za književnost i znanost, Matica hrvatska Dubrovnik, odgovorna urednica Ivana Burđelez, br. 1, 2003.

Mnoštvo je razloga koji su potaknuli uredništvo »Dubrovnika« da najveći dio novoga broja časopisa posveti slikaru Mati Celestinu Medoviću. Osim 145. obljetnice njegova rođenja i sto godina od izgradnje crkve Sv. Spasa u Kuni (Medovićevu rodnom mjestu), koju je slikar sam oslikao, to su i, dosad nepoznata, u ovom broju časopisa prvi put široj javnosti predstavljena, Medovićeva pisma koja potječu iz ostavštine dr. Jera Pugliesija i njegove supruge Marie rođene Rubricius. Riječ je o osam pisama (prvo je pisano talijanskim, a ostala hrvatskim jezikom) nastalih u razdoblju od 1890. do 1893, odnosno u doba Medovićeva boravka u Münchenu, kamo je stigao kako bi, nakon studija slikarstva u Rimu i Firenci, nastavio školovanje na tamošnjoj Königlische Akademie der bildenden Künste.

Medovićeva minhenska pisma dragocjen su dokument za poznavanje te faze njegova života i otkrivaju ponešto o karakteru slikara koji je, težeći za umjetničkom slobodom, poslije napustio franjevački red. Luko Paljetak transkribirao je Medovićeva pisma u kojima je sačuvan hrvatski jezik kakav se govorio u Kuni i Dubrovniku potkraj 19. stoljeća i popratio ih tumačenjima i brojnim napomenama koja približavaju čitateljima Medovića i Dubrovnik njegova vremena. Odjeci slikara Mata Celestina Medovića u »Ljubljanskom zvonu« predmet su interesa Anamarije Paljetak, dok je prilog o crkvici Sv. Spasa u Kuni napisao Vinicije B. Lupis. Žitelji Kune svom su najpoznatijem sumještaninu podigli spomenik (rad Ivana Meštrovića) oko kojega je planirano uređenje perivoja, o čemu više saznajemo iz teksta Brune Šišića.

Poljski povjesničar i kroatist Piotr Žurek bavi se proučavanjem hrvatsko-poljskih veza tijekom povijesti. U ovom broju »Dubrovnika« objavljen je njegov rad Bošković diplomat u kontekstu tajne diplomacije Luja XV. u kojem piše o naporima koje je Dubrovačka Republika posredovanjem Ruđera Boškovića ulagala kako bi sačuvala svoju neutralnost tijekom Sedmogodišnjeg rata (1756-1763). Poljska veza koja je zaintrigirala Žureka jest Maria Leszczyzska, supruga Luja XV. i kći izgnanoga poljskog kralja Stanislawa.

Stota obljetnica objavljivanja Trzaja, male zbirke pjesama Silvija Strahimira Kranjčevića koju je sklopio pjesnik sam, nagnala je Antuna Česka da ukaže na specifičnosti toga lirskog romana o »križnom putu« Kranjčevića kao čovjeka i pjesnika.

Poetski blok »Dubrovnika« predstavlja novije pjesme Grytzka Mascionija Na nježno iznenađenje, koje su uglavnom nastale u našoj sredini potaknute snažnim pjesnikovim doživljajem Zagreba i posebice Dubrovnika. Pjesme i pjesnikove bilješke s talijanskog preveo je i uvodnim tekstom popratio Tonko Maroević.

Proza donosi radove Davora Mojaša (Pastorala) i Dacie Maraini (Čovjek s tetovažom, u prijevodu Nikice Mihaljevića), a broj zaključuju osvrti i kronika, koja donosi izvještaj sa skupštine Matice hrvatske Dubrovnik održane 28. veljače ove godine.

Sandra Cekol