Razmišljanje kao alat

»Filozofska istraživanja«, gl. ur. Pavo Barišić, br. 87, god. 22, sv. 4, Zagreb, 2002.

Za razliku od ustaljene prakse »Filozofskih istraživanja«, koja gotovo u svakom broju uključuje barem jedan ili dva temata, ovaj broj donosi veći broj tekstova koji pripadaju različitim područjima. Uz Nietzscheovu obljetnicu onkraj jubileja nalaze se tri teksta, vjerojatno nastali neposredno kao rezultat Matičina simpozija održana u povodu te obljetnice. U tekstovima Maje Žitinski-Šoljić, Vesne Batovanje i Vladimira Jelkića problematiziraju se fenomen znanosti i života, Heideggerova shvaćanja Nietzschea te njegova promišljanja o biti umjetnosti.

U tematskoj cjelini o religiji Nikola Skledar i Kristijan Krkač nude dva metodološki različita pristupa religioznosti. U prvom od njih razmatraju se antropološke odrednice religije, odnosno razmatra položaj čovjeka kao društvenoga, povijesnoga i duhovnoga bića. U potonjem riječ je o religiji kao izvornu susretu živog bića sa svetim. Idući mikro-temat posvećen je hrvatskom filozofu Pavlu Vuk-Pavloviću, te donosi tekstove izvorno izlagane u obliku referata na znanstvenom skupu održanu o temi njegova života i djela.

Hodati i pitati

U studijama isplati se pročitati nedvojbeno najzanimljiviji tekst u ovom broju, u kojem kanadski teoretičar Darko Suvin govori o odnosu umjetnosti i politike. U tom prilično nekonvencionalnom, ali poticajnom radu pozornost je usmjerena na dinamičko preispitivanje filozofske tradicije u kontekstu recentnih političkih zbivanja i aktualnih društvenih trendova: ta »razmišljanja za alatni pribor« na tragu su one Deleuzove rečenice kako je »teorija baš kao alatni pribor. Mora biti upotrebljiva. Mora funkcionirati. A ne biti sama za sebe«. Pod tim geslom, kao i onim zapatističkim sloganom »hodamo dok pitamo«, Suvin u ponešto zbrkanu i ekstatično intoniranu članku nudi dovoljno nabačaja za razmišljanje o aktualnosti svake moguće teorije i njezinim praktičkim učincima i posljedicama. Vrijedi izdvojiti i dvije pomalo nekonvencionalne studije, Tarika Muranovića o Filozofiji nove glazbe te Josipa Planinića i njegovu fizikalnu studiju o determinističkom kaosu, te pregledan portret Wernera Heisenberga autora Tomislava Petkovića.

Blok recenzija ovaj put je nešto opširniji i tematski je usmjeren na izdanja Biblioteke Znanost u džepu izdavačke kuće Jesenski i Turk. U ovoj ediciji dosad je izašao oveći broj naslova iz znanosti, filozofije i sociologije, pa je logično da prikazi tih knjiga u časopisu dobiju adekvatni prostor. Desetak tekstova i isto toliko prikaza knjiga solidno su štivo, iako se stječe dojam da su spomenuti mikrotemati sastavljeni od izlaganja s različitih simpozija s namjerom da im »ne istekne rok trajanja«, odnosno razdoblja aktualnosti koji je moguće produljiti do maksimalno dvije godine (razdoblje od održavanja znanstvenoga skupa do tiskanja izlaganja u časopisu ili zborniku). Idući broj je, kako stoji u uređivačkom planu za ovu godinu, posvećen praktičnoj filozofiji i povijesnom svijetu života, te se može očekivati veći broj priloga koji bi funkcionirali prema načelu gore spomenute Deleuzove maksime.

Tonči Valentić