Radikalno disonantno

Radikalno disonantno

Cijeli koncert koncipiran je na ideji sinteze solističkog virtuoziteta i skupnoga muziciranja, povezujući tako značajke rumunjske folklorne izvodilačke prakse s formom concerta grossa

Ove godine mnoge su važne glazbene manifestacije odale počast Györgyju Ligetiju u povodu njegova osamdesetog rođendana. Tako je na nedavno održanom Budimpeštanskom proljetnom festivalu pijanistički recital Pierre Laurent Aimarda bio u znaku Ligetijevih glasovirskih etida. Za poznavatelje Ligetijeva opusa te su etide svakako iznenađenje, baš kao i njegova rana orkestralna djela, koja se dosta rijetko mogu čuti na koncertnim programima.

Veliki mag europske glazbene avangarde šezdesetih i sedamdesetih, György Ligeti nije kao skladatelj baš tako pravocrtan, kako bi se samo na temelju poznavanja tada nastalog dijela njegova opusa moglo zaključiti. Danas je nemoguće ignorirati njegovu ranu stvaralačku fazu, ili je promatrati tek kao pripremnu etapu u njegovu stvaralačkom procesu. O tome svjedoči i kompaktna ploča iz serije The Ligeti Project u izdanju Teldec-Warner. Riječ je o CD-u s Ligetijevim instrumentalnim skladbama u izvedbi Berlinske filharmonije pod ravnanjem Jonathana Notta.

Inspiriran folklorom

Predstavljena orkestralna djela pripadaju Ligetijevu stvaralačkom razdoblju između 1951. i 1974. godine. Na tom nosaču zvuka zabilježene su ne samo Ligetijeve skladbe Lontano i Atmospheres, antologijski uzorci glazbene avangarde šezdesetih, nego i dvije kompozicije iz pedesetih godina (Rumunjski koncert za orkestar, Apparitions) te sredinom sedamdesetih skladana San Francisco Polyphony. Izdanje je opremljeno tekstom autora o njegovu orkestralnom opusu (na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku), u kojem je dobar dio posvećen upravo Rumunjskom koncertu za orkestar iz 1951. Nastao u vrijeme Ligetijeva boravka u Budimpešti, u doba kada se, prema vlastitim riječima, još nije odlučio pisati »radikalno disonantnu i kromatsku glazbu« kao reakciju na ondašnji politički pritisak, Rumunjski koncert za orkestar primjer je autorove snažne inspiracije rumunjskim folklorom, kako ga se prisjećao iz godina ranoga djetinjstva provedenog u Transilvaniji. To je jedan, pogotovo u nas, malo poznat Ligeti, maštovit u primjeni glazbenog materijala folklorne provenijencije, potpuno na tragu svojih velikih prethodnika Bele Bartoka i Zoltana Kodalyja.

Autentični rumunjski folklor, kao i napjevi seoskih ansambala u duhu kojih je Ligeti oblikovao pojedine dijelove Rumunjskog koncerta, stapaju se u ovoj skladbi u vitalni kompleks od četiri kontrasna stavka: prekrasni uvodni Andantino raspjevane melodijske linije, plesno pokretni Allegro vivace, zatim Adagio ma non troppo, izrazito folklorne melodike, koja se javlja u nizu solistički tretiranih puhačkih instrumenata te u gudačkom korpusu te konačno briozni finale (Molto vivace) s gudačima kao kolorističkom podlogom nad kojom se razvijaju dionice violine, piccola, fagota, oboe, klarineta i trompete, zabilježene u gotovo improvizacijskom načinu svirke pojedinih instrumenata. Cijeli koncert koncipiran je na ideji sinteze solističkog virtuoziteta i skupnoga muziciranja, povezujući tako značajke rumunjske folklorne izvodilačke prakse s formom concerta grossa.

Bogata diskografija

Rumunjski koncert za orkestar Györgyja Ligetija nadahnuto je ostvarenje koje retušira sliku njegove orkestralne glazbe, uglavnom poznate po djelima poput Lontana i Atmosfera. Bogatoj Ligetijevoj diskografiji, koja danas obuhvaća dvadesetak kompaktnih ploča u ediciji najjačih proizvođača nosača zvuka (Sony Classical, Deutsche Grammophone, Wergo-Harmonia Mundi), pridružuje se i serija The Ligeti Project u izdanju Teldec-Warner. Spomenuti drugi CD serije s uvrštenim Rumunjskim koncertom za orkestar oduševit će sve poštovatelje Ligetijeve glazbe. Sve snimke (dio snimaka je live, a dio je realiziran studijski u lipnju 2001. godine), standardno su dobre kvalitete, a jednostavno opremljena naslovnica, kao i elegantno dizajnirani booklet sa skladateljevim tekstom, čini od ovog izdanja klasično kvalitetni diskografski uradak.

Bosiljka Perić Kempf