Obnova židovske škole

»Ha-kol«, glasilo židovske zajednice u Hrvatskoj, gl. ur. Vlasta Kovač, br. 77, Zagreb, travanj 2003.

Holokaust i iseljenje nakon Drugog svjetskog rata drastično su smanjili broj pripadnika židovske zajednice u Hrvatskoj tako da, kako to iznosi pedijatar Theodor Grüner u razgovoru s glavnom urednicom »Ha-kola« Vlastom Kovač u povodu svog devedesetog rođendana, danas se asimilacija čini posve izglednom budućnošću. Jedan od najboljih načina za zaustavljanje tog procesa i osiguranje budućnosti židovske zajednice i njezina identiteta jest ponovni osnutak židovske škole, za što su pripreme već počele. (Židovska škola s pravom javnosti postojala je u Zagrebu cijelo stoljeće prije no što je 1941. nasilno zatvorena.) Nastojeći objektivno prenijeti mišljenja članova zajednice o tom vrlo važnom projektu »Ha-kol« osim pozitivnih razmišljanja privremene ravnateljice škole Elze Franović i rabina Kotela Da-Dona donosi i polemični tekst Moja pitanja oko židovske škole u kojem Zora Dirnbach argumentirano iznosi probleme recepcije škole u javnosti ne sumnjajući pritom u mogućnost da se u toj školi dosegnu najviši pedagoški dometi. Dobru dozu vjere u uspjeh projekta židovske škole ulijeva i četrnaestogodišnji kontinuirani rad dječjega vrtića Židovske općine, nazvan imenom Mirjam Weiller, njegove voditeljice u prvom razdoblju od osnutka 1923. do 1941. Sto i desetu obljetnicu rođenja Mirjam Weiller »Ha-kol« je obilježio prenošenjem teksta koji je još 1969. napisala Adela Weisz, a ponovno je pročitan na Ženskoj sekciji židovske općine ove godine.

Bilježeći ljudske sudbine i rezultate istraživanja o stradanjima Židova tijekom Drugog svjetskog rata »Ha-kol« od zaborava čuva žrtve, preživjele, ali i one koji su pomogli preživjelima. Ono što je zajedničko tim potresnim zapisima jest neuništiva želja za životom i u najmračnijim trenucima ljudske povijesti.

Na kraju »Ha-kol« donosi izbor tekstova o Židovima i židovstvu iz svjetskoga tiska, čime proširuje i obogaćuje svoj sadržaj.

Ljubica Ivanišević