Moliere kao uzor

Mirjana Ganza Šarec, Umišljeni bolesnik — komedija u pet činova, Matica hrvatska Zadar, 2003.

Mirjana Ganza Šarec poznato je autorsko ime u svijetu poezije, a izdala je već četiri zbirke poezije (Elegije, Jezera, Između jave i sna, Pjesma). Komedija u pet činova Umišljeni bolesnik njezino je prvo prozno djelo, tiskano na sedamdesetak stranica. Ima ukupno osam likova (Argan, Beline, Angelique, Toinette, Leone Bonnfoy, Cleante, Thomas Diafoirus, dr. Diafoirus), koji referiraju na Moliereove likove, i među kojima hipohondar Argan postaje zapravo pozitivan lik s jakim moralnim osjećajem. Autorica radnju smješta u suvremeno doba i prostor, ne opterećujući je odveć teškim rekvizitima, što je pak čini idealnom za eventualna uprizorenja amaterskih kazališnih družina.

Simpatična kazališna oprema naslovnice Nine Jerčić također je solidno izvedena.

Mlado i urbano

Martina Jurković, Iz dnevnika gimnazijalke, Matica hrvatska Čapljina, 2003.

Vrlo mlada autorica simpatična romana Iz dnevnika gimnazijalke — Martina Jurković (rođena 1985. godine u Čapljini), već je u osnovnoj školi nagrađivana za svoje pjesničke radove, a za svoj roman osvojila je prvu nagradu na književnom natječaju Matice hrvatske u Čapljini u povodu njezine 160. obljetnice. Priča je to urbanoga, neopterećeno zabavna izričaja, s tematikom iz života mladih, ponajprije ljubavnom, pisana u prvom licu; čak, kako to u svojoj recenziji izražava Antun Lučić: »...lako može prerasti u dramu, scenarij ili kakav sinopsis za radijsku izvedbu.«. Darovita autorica tako najširoj publici predstavlja svoj središnji lik — Juliju, sa svim njezinim srednjoškolskim radostima i brigama, grafički pogođene naslovnice pohabanih tenisica u skladu sa sadržajem knjige.

Snoviti otok

Senka Župan, Otok o kome sanjaš, Matica hrvatska Zadar, 2003.

Prozni prvenac Senke Župan, autorice zbirke pjesama Čuvari sjećanja te dobitnice pjesničke nagrade Ružica pl. Orešković1999. u kategoriji za najbolju pjesmu, Otok o kome sanjašlako je čitljiv i zanimljiv roman koji isprepleće dvije priče u dva različita vremena — jednu u Perastu 17. stoljeća, drugu tijekom i nakon Domovinskog rata; dok im je poveznica mjesto radnje — Boka kotorska. Boka kotorska naime mjesto je čijim se krajolicima, umjetninama i ljudima, autorica iznimno divi, a njegovu je prošlost upoznala i proučila putem literature — osobito peraško 17. stoljeće. Tu smješta i ljubavnu priču o Jani Martinović, pjesnikinji, i Luki iz Korčule — majstoru zidaru peraškoga zvonika. Mnogi kritičari ističu filmičnost njezine strukture — jezgrovitost i retrospektivno isprepletanje nekoliko priča (od kojih finalna priča završava tragično).

Radosna suradnja

»Cvitak«, list za sretno djetinjstvo, gl. ur. Krešimir Šego, Matica hrvatska Čitluk, god. III, broj 9, svibanj 2003.

Ivan Bor, Ićan Ramljak, fra Vendelin Karačić, Nikola Martić, Željko Ivanković ili Vedrana Vidović samo su neka od imena koje, i čije radove, ponovno susrećemo i pronalazimo i u novom, devetom broju »Cvitka«. Djeca također nanovo uče o pticama (kukavici), planinama (Majevici), životnim zanimanjima (kulturni animator) ili o tome zašto kišemo; pritom pročitavši svega nekoliko od »Cvitkovih« tridesetak koloritnih stranica. Na šarenoj naslovnici lista buja proljetni život vedrih cvjetova i bubamara, a potpisnik crteža ovaj je put učenik drugoga razreda osnovne škole iz Ljubuškog — Tomislav Bubalo; odnosno ni ovaj put nije zanemarena sprega i suradnja djece i odraslih na što potpunijoj i uspješnijoj prezentaciji »Cvitka«, na obostrano zadovoljstvo i radost.

Katarina Marić