Brodska pisana riječ

Ljiljana Kolenić, Brodski jezikoslovci, Matica hrvatska Slavonski Brod, 2003.

Knjigu Brodski jezikoslovci priredila je Ljiljana Kolenić u želji da upozna širu javnost s djelima starih hrvatskih jezikoslovaca koji su životom i radom vezani uz Slavonski Brod i brodsko područje. Premda ih je bilo više, autorica je za predstavljanje u knjizi izabrala tri djela različitih autora: jezikoslovni priručnik Svaschta pomallo iliti kratko sloxenye immenah, i ricsih u illyrski, i nyemacski jezik poznatiji pod imenom Svašta po malo (Magdeburg, 1761) Blaža Tadijanovića, gramatiku Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache (Osijek, 1778) Marijana Lanosovića i gramatiku Grammatik der illyrischen Sprache (Budim, 1833) Ignjata Alojzija Brlića.

Budući da su te gramatike danas dostupne u vrlo malom broju knjižnica u knjizi Brodski jezikoslovci, izdanoj u biblioteci Brodska pisana riječ Matice hrvatske Slavonski Brod, objavljeni su djelomični pretisci izvornih tekstova koji tako postaju dostupniji širem krugu čitatelja u sjaju svoga slovopisa i živoj riječi koja iz njega izvire, a ne samo interpretaciju te riječi. Osim gramatičkog opisa i temelja slovopisa te gramatike u drugom dijelu sadrže i rječnik hrvatskog jezika te time iskazuju težnju ka potpunim normativnim jezikoslovnim djelima.

Franjevac Blaž Tadijanović (1728 — 1797) svojim je rođenjem, školovanjem i radom vezan uz slavonsko područje. Svašta po malo prvi je tiskani jezikoslovni priručnik slavonskog autora, a za Tadijanovića se uobičajilo reći da je preteča Matiji Antunu Reljkoviću zbog svjetovnoga karaktera njegova djela. Kao jezikoslovca 18. stoljeća Tadijanovića je znastvenoj javnosti 20. stoljeća otkrio i približio Ljudevit Jonke.

Franjevac Marijan Lanosović (1742-1814) autor je nekoliko hrvatsko-inojezičnih rječnika koji su ostali u rukopisu i latinske gramatike protumačene hrvatskim jezikom Uvod u latinsko riči slaganje (Osijek 1766). Njegovo znanstvenoj javnosti najpoznatije djelo jest gramatika Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache u kojem je hrvatsku gramatiku protumačio njemačkim jezikom, a u trećem proširenom i dopunjenom izdanju objavljenom 1795. pod naslovom Anleitung zur Slavonischen Sprache i mađarskim jezikom.

Ignjat Alojzije Brlić (1795-1855) bio je ugledni brođanski trgovac, poznati sakupljač narodnoga blaga i prevoditelj. Njegova gramatika nije imala značajniju praktičnu primjenu jer je 1836 izašla prva ilirska slovnica Osnova slovnice slavjanske narječja ilirskoga Vjekoslava Babukića koja je bila prihvaćenija. Brlićeva gramatika zabilježila je i od zaborava sačuvala naglasni sustav staroga brodskog govora i hrvatsku štokavštinu slavonskog dijalekta.

Svaki je pretisak Ljiljana Koledić popratila predgovorom, u kojem je iznijela osnovne biografske podatke o autoru te dala kratki pregled djela ukazavši na posebnosti i dijelove identične onima u drugih autora.

Sandra Cekol