Vijenac 242

Likovnost, Naslovnica

Izložba Art Déco (1910–1939), Victoria and Albert Museum, London 27. ožujka — 20. srpnja 2003, Royal Ontario Museum, Toronto, jesen 2003, Museum of Fine Arts, San Francisco, proljeće 2004, Museum of Fine Art, Boston, jesen 2004.

Blistavi duh vremena

Izložba Art Déco (1910–1939), Victoria and Albert Museum, London 27. ožujka — 20. srpnja 2003, Royal Ontario Museum, Toronto, jesen 2003, Museum of Fine Arts, San Francisco, proljeće 2004, Museum of Fine Art, Boston, jesen 2004.

Blistavi duh vremena

Jedan od najpopularnijih stilova u povijesti oblikovanja, o kojemu bez oklijevanja govore i oni koji inače ne razmišljaju o umjetnosti, od kojeg i danas obilno posuđuju grafički dizajneri, Art Déco većinu asocira na blještave interijere luksuznih hotela, salone prekooceanskih brodova i Orient Expressa, na filmove o detektivu Herculu Poirotu, plesne egzibicije Josephine Baker i njezinu suknjicu od banana, na elegantne dame na platnima Tamare de Lempicke, nebodere u New Yorku i Cartierov nakit


slika

Logično je, da najveći muzej »dekorativnih« umjetnosti na svijetu priredi i najsveobuhvatniju izložbu Art Décoa kao globalnog stila, jedino je čudno da je izložba tek sada postavljena.

No, Muzej Viktorije i Alberta slijedi vremensku logiku, pa je tek nakon uspješne izložbe Secesije organizirao izložbu posvećenu stilu koji je obilježio razdoblje između dva svjetska rata. Od nakita do nebodera, od Londona do gradića Napier u Novom Zelandu, koji je nakon potresa 1931. u cijelosti izgrađen u stilu Art Décoa, čini se da ništa i nitko nije ostao ravnodušan na promjene stila i načina života.

Total-dizajn epohe

Jedan od najpopularnijih stilova u povijesti oblikovanja, o kojemu bez oklijevanja govore i oni koji inače ne razmišljaju o umjetnosti, od kojeg i danas obilno posuđuju grafički dizajneri, Art Déco većinu asocira na blještave interijere luksuznih hotela, salone prekooceanskih brodova i Orient Expressa, na filmove o detektivu Herculu Poirotu, plesne egzibicije Josephine Baker i njezinu suknjicu od banana, na elegantne dame na platnima Tamare de Lempicke, nebodere u New Yorku i Cartierov nakit. Kako odrediti ono po čemu prepoznajemo taj stil? Jesu li to jednostavne linije, zaobljeni obrisi, funkcionalnost i maštovita uoraba novih materijala, uglato i geometrijski, blistavo i luksuzno? Je li to prekid s razlistalim i rascvjetanim motivima secesije? Ne možemo to tvrditi jer na ogradama od kovanoga željeza i keramikama Clarice Cliff i Susie Cooper florealnih motiva ima u izobilju. Jesu li vidljivi utjecaji Azteka, Maya, afričke i egipatske umjetnosti, Japana i Kine, kubizma, orfizma, futurizma i drugih izama? Zadaća nije lagana, jer se Art Déco, za razliku od drugih stilova, ne zasniva na teoriji nekoga pokreta, visokim idealima ili intelektualnom manifestu, ne postoji skupina umjetnika i dizajnera koja je svoj vizualni credo objavila svijetu pod tim nazivom. Ovisno o umjetniku, dizajneru ili arhitektu svi su spomenuti utjecaji s više ili manje uspjeha pridonijeli stvaranju novoga, modernog stila koji se razvio i proširio u relativno kratku povijesnom razdoblju.

Predmeti i umjetnine izloženi na Svjetskoj izložbi u Parizu 1925. godine pojavili su se pod naslovom — moderne, jazz moderne, zig zag moderne, tako da je ovaj stil igrom slučaja mogao postati poznat i pod imenom zig zag moderne, da Le Corbusier nije s prezirom komentirao kako su to sve dekorativne umjetnosti les arts décos i nehotice krstio stil imenom koje se rabi tek od šezdesetih godina.

Novi materijali, predmeti, inspiracija

Izložba od tristotinjak izložaka iz zbirki diljem svijeta u prvom dijelu predstavlja izvore inspiracije, a posebni su odjeli posvećeni pariškoj izložbi 1925, uporabi novih materijala kao što su plastika, aluminij i krom, globalnom aspektu stila, američkom Art Décou, putovanju i plakatima. Najdramatičnija je cjelina na izložbi rekonstrukcija ulaza hotela Strand Palace u Londonu, koji je Victoria and Albert Museum spasio kada je hotel preuređen 1965. godine.

Na blistavom stubištu koje je restaurirano za ovu izložbu sjajno je postavljena dramatična figura u crvenom večernjem kaputu savršeno elegantnih linija Else Schiaparelli. Prvi put nakon pariške izložbe 1925. rekonstruiran je i izložen Ruhlmanov Grand Salon, koji je utjecao na onodobne pariške dizajnere. Nigdje kao u modi i nakitu ne osjeća se lakoća življenja i raskoš materijala. Uvijek je lakše nakon izložbe analizirati što nedostaje i koga bismo mi htjeli uključiti, neki zamjeraju da je premalo luksuznih predmeta, dok drugi napominju da je zanemaren društveni aspekt tog razdoblja. Popratni program predavanja, seminara, radionica, filmova svakako će uz osežan katalog i tri nove knjige zadovoljiti i najzahtjevnije posjetitelje.

Autori dizajna izložbe, studio Casson Mann, oblikovali su postamente i vitrine u stilu Art Décoa, a na dramatičan način koriste se svjetlošću, sjenama, sjajnim površinama i zrcalima, baš kao što su to činili i dizajneri raskošnih interijera i scenografija dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća. Dizajnerska tvrtka Casson Mann već se u Muzeju Viktorije i Alberta dokazala izvanredno uspješnim postavom Galerija britanske umjetnosti. Sponzor izložbe je tvrtka Ernst&Young, koja je sponzorirala i slavnu izložbu Matisse i Picasso u Tate Modern, koju je u ljeto prošle godine posjetilo više od pola milijuna ljubitelja umjetnosti, a očekuje se da će do kraja izložbe toliko posjetiteja vidjeti i Art Déco.

Iz Londona Flora Turner Vučetić

Vijenac 242

242 - 12. lipnja 2003. | Arhiva

Klikni za povratak