Vijenac 241

Matica hrvatska

Nova izdanja Matice hrvatske

Nova izdanja Matice hrvatske

Miroslav Vaupotić, Tragom tradicije, Biblioteka Pleter, ur. Jelena Hekman, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.

Sadrži i autorov Autobiografski zapis, pogovor Dubravka Jelčića, napomenu uz izdanje Jelene Hekman, imensko kazalo, bibliografske bilješke uz tekst. — 703 str., 14x22 cm, tvrdi uvez, ISBN 953-150-656-6. — 280 kn


slika

Miroslav Vaupotić (Petrovaradin, 1925–Zagreb, 1981), književni povjesničar i kritičar, esejist, feljtonist, urednik, pjesnik i sveučilišni profesor, objavio je za života preko tisuću studija, rasprava, eseja i feljtona, i samo dvije knjige (dvojezični, englesko-hrvatski pregled Hrvatske suvremene književnosti, 1966, i knjigu o Krleži — Siva boja smrti, 1974). Poslije smrti objavljene su mu još tri knjige, među kojima se ističu Izabrana djela u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti (knj. 102, 1984). U ozbiljnomu znanstvenom proučavanju povijesti hrvatske književnosti i književne periodike prošloga stoljeća, njegove se studije i rasprave ne mogu zaobići: eklektik u najboljem smislu te riječi, Vaupotić je vrstan poznavatelj i pouzdan tumač tema o kojima piše osebujnim stilom i bez predrasuda o velikim i malim književnicima. No, Vaupotić je ujedno, nažalost, lišen i najmanje mjere samodopadnosti i taštine potrebne da se tekstovi objavljeni u dnevnome tisku i periodici čim prije skupe i ukoriče. Stoga ovo Matičino izdanje obuhvaća dvije Vaupotićeve knjige studija i rasprava koje su, u ovoj prilici, tiskane u jednomu svesku prema rukopisu što ga je za tisak priređivao sam autor i koje se često razlikuju od prvotiska jer ih je autor, ozbiljno i pedantno spremajući za tisak, umnogome mijenjao i dopunjavao. Naposljetku, može se s pravom reći kako je ovo izdanje jedan od najozbiljnijih književnopovijesnih prikaza hrvatske književnosti prošloga stoljeća objavljen u Hrvatskoj posljednjih godina.


Marijan Cipra, Temelji ontologije, prir. Damir Barbarić, Biblioteka Parnas / Niz filozofija, Matica hrvatska, Zagreb, 2003.

Sadrži i pogovor Damira Barbarića o djelu Marijana Cipre. 149 str., 11x17 cm, uvez prošiven, ISBN 953-150-563-2. — 40 kn


slika

Da bismo razumjeli povijest Zapada, a to znači našu vlastitu povijest, neizbježno se moramo sučeliti s ontologijom, jer ona leži u korijenu svekolikog povijesnog događanja u protekla dva i pol tisućljeća piše u svojoj najnovijoj knjizi Marijan Cipra (Zagreb, 1940), filozof, umirovljeni docent, autor jednog od najoriginalnijih i najzanimljivijih hrvatskih filozofskih djela — knjige Metarmofoze metafizike (Čakovec, 19781; Zagreb, MH, 19992). Što uistinu jest ontologija, kao prva filozofija ili metafizika kada pita o štostvu bića? Što se može reći o biću kao filozofemu? Što je istina kao temelj ontologije? Zašto je ontologija kao vječna filozofija —philosophia perennis — u svojoj biti kršćanska filozofija? To su neka od glavnih pitanja kojima je zaokupljen autor ove knjige što nastoji voditi istinski dijalog s filozofima i misliocima prošlosti koji su se uvijek sporili i još sada se spore oko onog bitnog pitanja: što je biće? Premda namjena ove knjige nije priručničke naravi, ona će se, vjerojatno, ponajprije koristiti upravo u tu svrhu, jer osim starih studija Stadlera, Bauera i Badrova posvećenih ontologiji kao temeljnoj filozofskoj znanosti, suvremenih i tako ozbiljnih djela o toj temi hrvatsko čitateljstvo još nije imalo prilike vidjeti.

Vijenac 241

241 - 29. svibnja 2003. | Arhiva

Klikni za povratak