Kompleksnost povijesti

Motrišta, glasilo Matice hrvatske u Mostaru, gl. ur. Jago Musa, br. 26, ožujak 2003.

Kao što je to uobičajeno »Motrišta« otvara rubrika aktualno, a prvi tekst Nužno je mijenjati se potpisuje Veselko Čerkez koji ukazuje da je povijest Matice hrvatske povijest hrvatske kulture te da mostarski ogranak Matice svojim djelovanjem potiče pretvorbu Mostara u moderni grad današnjice. Drugi tekst u rubrici je preneseni govor predsjednika Matice hrvatske Igora Zidića na obilježavanju 160. godišnjice Matice hrvatske, a potom slijedi niz od pet tekstova koji progovaraju o povijesnim zbivanjima tijekom 20. stoljeća, s naglaskom na proteklo desetljeće, na prostoru Bosne i Hercegovine (BiH) te o nekim aspektima sadašnjeg trenutka (Reforma obrazovanja — između znanosti i voluntarizma, Mladena Bevande) u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

U tekstu Jugoslavija — od Praslavije do Jaoslavije (1918-2003) podnaslovljenom Od nekad do nikad Ante F. Markotić potaknut prestankom postojanja imena Jugoslavija na geopolitičkoj karti svijeta, na ironičan način komentira osam i pol desetljeća postojanja države s tim imenom u različitim oblicima s naglaskom na rađanje Jugoslavena, a u zaključku iznosi osobnu spoznaju vrijednosti tradicije u kojoj je našao oslonac tijekom nedavnih ratnih događanja.

Budući da vremenska distanca (i neistraženost dokumenata) još uvijek ne omogućava davanje cjelovitog odgovora o uzrocima i tijeku rata u BiH, Davor Marijan upozorava na opasnosti povjesničarenja temeljenog na predrasudama, a ne na činjenicama te upozorava na dosad neistražene dokumente i pruža drugačiju interpretaciju nekih poznatih dokumenata ukazujući pritom na kompleksnost rata u BiH. Ostavljajući po strani politološke aspekte rata Božo Žepić i Dragan Babić pišu o društvenim i psihičkim posljedicama rata u BiH.

Slijedi rubrika gospodarstvo, a potom i baština u kojoj u članku Arheološko nasljeđe Mostara i okolice Ivanka Miličević-Capek iznosi kratak, stručno pisan pregled nekih arheoloških nalaza na tom području u rasponu od 6000. p. K. do 15. stoljeća. Epitafi na stećcima iz 14. i 15. stoljeća pisani varijantom zapadne ćirilice, potaknuli su Miroslava Palametu da istraži njihove strukturalne elemente. Mile Palameta opisao je Dramski teatar u usmenoj književnoj tradiciji Hercegovine. Nižu se potom rubrike filozofija, pedagoška praksa, mediji, književnik i povijest (o doktorskoj disertaciji Ive Andrića piše Marko Dragić) te jezik i stil.

Rubrika iz književne radionice donosi dva prozna teksta (Dundin unuk Ićana Ramljaka i Zmaj Rajka Glibe) te poeziju troje autora (Blaise Canderas, Anto Gavrić i Mila Vlašić), a potom slijede ocjene i prikazi.

»Motrišta« objavljuju kvalitetne i zanimljive tekstove, a manja ulaganja u kvalitetniju reprodukciju ilustracija te povećanje njihova broja rezultirala bi znatnim povećanjem reprezentativnost cijelog časopisa.

Sandra Cekol