Katalonci šokirali London

Katalonci šokirali London

London Londonski kazališni kritičari nisu baš sorta ljudi koja se da lako šokirati. Tamošnje pozornice vidjele su štošta, no gostovanje već legendarne katalonske grupe La Fura dels baus s predstavom XXX izazvalo je pravi šok, brojne reakcije, a čak i tabloidi počeli su se naglo zanimati za kazalište, uz brojne ilustracije. Predstava u režiji Alexa Ollea scensko je viđenje romana Marquisa de Sadea iz 1795. Filozofija u spavaćoj sobi, a seksualna konzumacija svih vrsta u njoj uključuje neočekivane sado-mazo kombinacije, ali i dio publike koji je spreman dobrovoljno se uključiti u program. Zanimljivo je da su — nakon što su izrazili gnušanje nad nekim scenama, osjetili poniženje pred drugima, a pred trećima jednostavno zatvorili oči — britanski kritičari izrazili iskreno divljenje konceptom predstave i načinom interpretacije de Sadeova romana u okolnostima post-seksualne revolucije. Momci i djevojke iz La Fure uspjeli su u vremenu kad se tvrdi da kazalište više ne može šokirati još jednom napraviti kazališnu predstavu koja je izazvala potpuni šok i pokrenula brojne polemike o tome koliko daleko kazalište može ići.

Woody Allen — debitant

New York Seks je česta tema i u slučaju Woodyja Allena, koji je nakon brojnih režiranih filmova i napisanih drama konačno odlučio debitirati i kao kazališni redatelj. Dakako, seks je u Woodyja Allena povod za bitno drukčiju i znatno bezazleniju dramaturgiju nego što bi to bio slučaj s La Furom, pa njegov Writer’s Block nije izazvao nikakve šokove. Reakcije na te dvije jednočinke, praizvedene u kazalištu Atlantic Theatre Company off-Broadway, koje je Allen sam napisao i režirao izrazito su pozitivne, a glavno je pitanje zašto poznati njujorški filmski redatelj nije ranije režirao u kazalištu. Writer’s Block (koji se sastoji od jednočinki Riverside Drive i Old Saybrook) hommage je omiljenim Allenovim piscima Albeeju i Čehovu i referira se na njihovo djelo, ali s više komičnih, a manje gorkih elemenata. Predstava (u kojoj igraju Paul Reiser, Jay Thomas, Bebe Neuwirth i Grand Shaud) bavi se sličnim stvarima o kojima Allen razmišlja i u svojim filmovima, u središtu su stanovnici Manhattana opsjednuti seksom i psihoanalizom, a sudeći po prvim pozitivnim reakcijama Woody Allen trebao bi češće režirati u kazalištu.

Kako to rade Šveđani?

Uppsala Šesti švedski kazališni bijenale održava se u Uppsali od 28. svibnja do 1. lipnja, a taj najveći skandinavski kazališni događaj okupit će više od tisuću sudionika. Žiri od sedam najuglednijih švedskih kritičara odabrao je dvanaest najboljih švedskih predstava (četiri od njih predstave su za mlađu publiku), koji će se u pet dana prikazivati na šest pozornica Gradskog kazališta Uppsale i na scenama u blizini grada, a program bijenala veoma je bogat seminarima, simpozijima, razgovorima, radionicama, ukupno se sastoji od šezdesetak različitih programa. Svatko tko se bavi kazalištem u Švedskoj ovih će pet dana biti u Uppsali, a organizator je na festival pozvao i inozemne goste, koji će dati svoje viđenje festivala. Dvanaest izabranih predstava prikazat će švedsko kazalište u svoj njegovoj raznolikosti, sudjeluju etablirana kazališta, ali i alternativne skupine, drama se miješa s plesom, a zastupljeni komadi idu od Sofoklove Elektre pa do von Mayenburgova Vatrenog lica i Fosseova Netko će doći.

Zabranjeno za klaustrofobične

Tokio Japansko suvremeno kazalište posljednjih nekoliko godina ima dva glavna pravca, jedan koji čuva bogatstvo tradicionalnih scenskih oblika, i drugi kojim kazalište pokušava odgovoriti na izravne poticaje bolne suvremenosti Japana. Yaneura, novi komad Yojija Sakatea (1962) nagrađivana je drama koja se bavi ozbiljnim problemima otuđenoga japanskog društva, koje je izgubilo tradicionalne vrijednosti. Sam naslov drame označava neku vrstu šatora, zapravo klaustrofobične najlonske sobe koja se prodaje u milijunima komada na internetu i za kojom su mladi Japanci, u potrebi osiguranja malo prostora i privatnosti za sebe, naprosto poludjeli. Naime, više od milijun mladih Japanca pati od neobične bolesti koja se zove hikikomori (mogla bi se prevesti kao povučenost, zatvorenost), a koja se manifestira potpunom izolacijom od svijeta, koja ponekad traje i godinama, pa dobar dio drame složene od niza epizoda govori o takvim ljudima. Protagonisti su Yaneure i povijesne ličnosti koje su se našle u situaciji klaustrofobične izolacije (Kaspar Hauser, Ana Frank), ali i poznata lica iz japanske svakodnevice, npr. oteta djevojčica. Hit-predstava koja dijagnosticira bolesti suvremenoga društva odvija se na vrlo maloj pozornici, u klaustrofobičnom prostoru za svega pedeset gledatelja.

Jasen Boko