Rasprave o umjetnosti

Rasprave o umjetnosti

Ovo je prvi ozbiljniji znanstveni skup od rata koji se organizira ne samo na Filozofskom fakultetu nego uopće u Sarajevu

U organizaciji Matice hrvatske, Filozofskoga fakulteta u Sarajevu i Ogranka Matice hrvatske Sarajevo od 9. do 12. travnja 2003. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu održani su Dani filozofije i kazališta u Sarajevu. Skup su otvorili dekan sarajevskoga Filozofskog fakulteta Amir Ljubović, dopredsjednik Matice hrvatske u Zagrebu Stjepan Sučić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu akademik fra Petar Perica Vidić, bivši pročelnik Odjela za filozofiju Matice hrvatske dr. Stipe Kutleša, pročelnik Odjela za kazalište i film Matice hrvatske književnik Miro Gavran, ataše za kulturu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sarajevu dr. Mislav Kukoč te predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Franjo Topić.

Granice razumijevanja

Prijepodnevni dio zasjedanja, tematski nazvan Filozofsko razumijevanje umjetnosti, otvorio je Nikola Skledar, koji je upravo pod tim naslovom održao predavanje o odnosu filozofije i umjetnosti, o granicama njihova razumijevanja te o sličnostima i različitostima njihova pristupa stvarnosti. O povijesnoj uvjetovanosti filozofije i umjetnosti najbolje govore djela pojedinih estetičara. U kojoj je mjeri umjetnost jedno od središnjih mjesta filozofskog mišljenja najbolje će pokazati interpretacije pojedinih mislilaca koji su obilježili povijest umjetničkih i filozofijsko-estetskih nastojanja. S tim predznakom predavanja su održali akademik Vladimir Premec Metamorfoze Ivana Fochta, Sanadin Lavić Adornova estetička teorija, Fatima Lačević Dantoovo pitanje zašto je umjetnost takva vrsta stvari o kojoj se može filozofirati i zašto nije, Damir Imamović, Welchovo razumijevanje estetizacije i realnosti te Samir Arnautović Brentanova interpretacija Aristotelove »Poetike«.

Uspoređivati pojedine filozofe s obzirom na njihovo vrednovanje umjetnosti, a da pritom njihova povijesna distanca nije presudna za razumijevanje, pokušali su u svojim izlaganjima Željko Škuljević Empedoklo i Hölderlin: moguće mjesto susretanja dviju »poetosofija«, Davor Ljubimir, Dva pjesnika života (Platon i Nietzsche) te Luka Boršić, A. Nifo »De Pulchro« i N. V. Gučetić »Della Bellezza«.

Promatrati filozofiju različitih razdoblja i pravaca, a istodobno je dovesti u suodnos s religijom, književnosti i tehnikom izazov je bio za Marka Josipovića, Jedan neoskolastički pogled na umjetnost, Igora Mikecina, Umjetnost i tehnika, Vahidina Preljevića, Romantičarski fragment i Musilov roman »Čovjek bez svojstava« i Irfana Handukovića, Spekulativno označavanje materije za diskurs i grafeme grafičke slike.

Obogaćeni program

Službeni dio simpozija bio je obogaćen dodatnim programom: otvaranjem izložbe zagrebačkog umjetnika Davora Preisa Think Abouth u galeriji GalerijŽ, svečanim koncertom diplomantica Muzičke akademije u Beču Fani Vavoni (violina) i Emi Alicka (glasovir) te kazališnim predstavama.

Važnost održavanja skupa najbolje su ocrtale pozdravne riječi dekana Filozofskog fakulteta Amira Ljubovića, koji je svojim govorom usmjerio pozornost na činjenicu da je ovo prvi ozbiljniji znanstveni skup od rata koji se organizira ne samo na Filozofskom fakultetu nego uopće u Sarajevu.

Ksenija Grubišić