Etnička evolucija

Odjel za geografiju i demografiju Matice hrvatske predstavio je 29. travnja kartografsku znanstvenu publikaciju, objavljenu u Budimpešti, Etnička karta panonskog prostora Hrvatske, autora Karolya Kocsisa, s Mađarske akademije znanosti u Budimpešti, i Andrije Bognara, s Geografskog odsjeka PMF u Zagrebu. O karti su uz autore govorili i Ivan Crkvenčić i Ive Mažuran, a predstavljanje je vodio Mladen Klemenčić.

Karoly Kocsis, utemeljitelj etničke geografije, istaknuo je zadovoljstvo što se publikacija predstavlja u instituciji kao što je Matica hrvatska. Naglasio je važnost etničko-geografskih pitanja, koja su se pokazala posebno važnima u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata, kada dolazi do svojevrsnih etničkih čišćenja. Devedesetih godina Mađarska akademija znanosti počinje s izdavanjem serije etničkih karata te karta panonskoga prostora Hrvatske predstavlja četvrtu u nizu. Na njezinoj prednjoj strani dan je prikaz najnovije situacije, i to za godine 1941, 1991. i 2001, dok je na poleđini niz manjih karata tijekom stoljeća, od kojih najstarija prikazuje situaciju 1495. godine. Karte su trebale prikazati povijesno-etnički razvoj, evoluciju etničke situacije. Kao što je Andrija Bognar rekao, na tim kartama vidljivo je da 1495. na panonskom prostoru Hrvatske devedeset posto stanovništva čine Hrvati, dok jedino na krajnjem istoku toga područja nalazimo Mađare, koji su tu planski naseljavani.

Povjesničar Ive Mažuran istaknuo je kako je ta tema izazov te upozorio na nedostatak takvih radova u nas. Etnička karta zanimljiva je usprkos nedostacima, te je osnova daljim istraživanjima.

Ivan Crkvenčić istaknuo je kako je u Europi malo zemalja koje su kao Hrvatska na tako malom prostoru doživjele takve etničke promjene i doseljavanja drugih etničkih skupina, pa te etničke karte znače prinos boljem poznavanju situacije. Riječ je o kartama koje zaslužuju da budu tiskane i kod nas, istaknuo je na kraju Crkvenčić.

Svjetlo u mraku

Ogranak Matice hrvatske Kaštela predstavio je svoje djelovanje 3. svibnja u palači Matice hrvatske. Na predstavljanju su sudjelovali Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, dr. sc. Milan Hodžić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Kaštela, dr. sc. Franko Oreb, a u glazbenom dijelu programa koncert je održao zbor Osnovne škole Filipa Lukasa pod ravnanjem Ivne Bošnjak, uz glazbenu pratnju Ante Mraka.

Milan Hodžić, govorivši o povijesti Ogranka, posebno se osvrnuo na njegov rad nakon obnoviteljske skupštine 1991, kada se poseban trud počeo ulagati u obnavljanje izvorne tradicije i promicanje baštine, kao i u izdavanje knjiga, organizaciju simpozija i brojna druga događanja, u želji da Matica hrvatska bude svjetlo u mraku hrvatske zbiljnosti.

Franko Oreb dao je pregled izdavačke djelatnosti Ogranka, koji je u svojoj biblioteci Trpimir do sada objavio trinaest knjiga, među kojima se posebno ističu vrijedna djela iz prošlosti, ali i zbirke poezije i zbornici, kao i pripovijetke i novele.

Stjepan Sučić istaknuo je da Ogranak iz Kaštela radi na hrvatskoj prošlosti, na njezinu spašavanju, pokazujući tako dostojanstvo hrvatske kulture pred naletom globalizacije. Na kraju je prisutne pozdravio i Igor Zidić. U kratku govoru koji je održao istaknuo je kako borba za Hrvatsku nikada neće biti završena, jer to je sudbina malih naroda, stoga je potrebno održati vjeru i sposobnost da se nadamo, jer uspjeli smo opstati unatoč vječnoj borbi, na malom i siromašnom prostoru uspjeli smo razviti visok stupanj urbanizacije — i to je Hrvatska, to su njezini paradoksi. U tome smo uvijek imali vjerna saveznika, Petrovu crkvu, koja i danas u rimskom arhivu čuva čitavu našu povijest koja još čeka da bude otkrivena. Hrvatska je raznolika, i to je njezino bogatstvo, ali samo pod uvjetom da ga znamo skupiti. Poseban pozdrav uputio je svima okupljenima Kaštelanima, ljudima iz kraja Filipa Lukasa, jednoga od predsjednika Matice hrvatske.

Drugi čovjek

Institut za etnologiju i folkloristiku i Odjel za povijest umjetnosti, arheologiju i etnologiju Matice hrvatske predstavili su 5. svibnja Biblioteku antropologije i etnologije u izdanju naklade Jesenski i Turk iz Zagreba, s posebnim osvrtom na knjigu Jerryja D. Moorea Uvod u antropologiju — Teorije i teoretičari kulture i knjigu koju je uredila Martina Segalen pod naslovom Drugi i sličan — Pogledi na etnologiju suvremenih društava. O biblioteci i knjigama govorile su mr. sc. Valentina Gulin Zrnić, dr. sc. Snježana Čolić i dr. sc. Jelka Vince-Pallua.

Valentina Gulin Zrnić, jedna od urednica biblioteke, rekla je nešto više o samoj biblioteci, koja je osnovana potkraj prošle godine i u čijem je izdanju do sada izašlo pet knjiga. Uredništvo planira objavljivanje klasike antropologije, kao i prijevode suvremene literature vezane uz antropologiju i etnologiju, te suvremenih studija domaćih autora, želeći na taj način promovirati i hrvatsku etnologiju.

Snježana Čolić predstavila je knjigu Jerryja Moorea, koja donosi sažeti pregled antropoloških teorija, a namijenjena je studentima. U njoj su sadržane teorije dvadeset i jednog znanstvenika iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Francuske koje se bave nekim od ključnih problema antropologije, podijeljene u pet tematskih cijelina, a na kraju je dan i opsežan popis literature, te post scriptum u kojem su iznesena i suvremena stajališta. Knjiga svojim sadržajem znači polazište za buduće rasprave.

O knjizi koju je uredila Martine Segalen, sintezi rasprava različitih autora vođenih u Francuskoj 1987, govorila je Jelka Vince-Pallua. U njoj su predočene različite etnološke tradicije u različitim zemljama, a vezano uz interes svakog čovjeka koji se javlja za drugog čovjeka, za onoga koji mu je stran, ali to ne znači i dalek i različit, o čemu govori već i sam naslov knjige.

Najbolje iz botanike

Ogranak Matice hrvatske Čitluk predstavio je 7. svibnja svoju djelatnost i knjigu Čedomila Šilića Endemične i rijetke biljke parka prirode Blidinje.

Pozdrav u ime Matice hrvatske prisutnima je uputio potpredsjednik Stjepan Sučić, koji je tom prigodom istaknuo potrebu bolje povezanosti ogranaka Matice hrvatske i njihove središnjice, što će pridonijeti obogaćivanju svih njezinih članova i stvaranju bolje budućnosti, podloga koje su i knjige.

Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, istaknuo je kako je po radu poznat ogranak dokazao kako se svagdje mogu raditi važne stavri i da nije sve usredotočeno u Zagrebu. Najbolji dokaz tomu njegov je dječji časops »Cvitak«, koji je, kako stoji i u njegovu, podnaslovu list za sretno djetinjstvo.

Andrija Stojić, predsjednik Ogranka, upoznao je prisutne s njegovom djelatnošću, s posebnim osvrtom na časopis »Cvitak«, putem kojeg je ovaj Ogranak postao prepoznatljiv diljem Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske, te je dopro i do svih kontinenata. Za knjigu Čedomila Šilića Endemične i rijetke biljke parka prirode Blidinje istaknuo je da je ona prva u ediciji koju je Ogranak pokrenuo pod naslovom Priroda u BiH te da je već dobila i neka priznanja, pa će tako na Internacionalnom kongresu botaničara koji će se u svibnju održati u Sarajevu biti proglašena najboljom knjigom s područja botanike, što je veliko priznanje za Maticu hrvatsku u Bosni i Hercegovini.

O knjizi je govorio dr. sc. Željko Poljak, koji je istaknuo kako hrvatski planinari iznimno cijene bosanskohercegovačke planine pa tako i prostor, odnosno planine čijim se endemičnim i biljnim svijetom bavi i ova knjiga, a koji predstavlja fantastično prostranstvo divljega krša, što je popratio dijapozitivima.

Fra Petar Krasić, inicijator knjige, istaknuo je kako se ona bavi područjem koje je pravi botanički vrt, kakav se može rijetko gdje u svijetu naći. Knjiga je vrhunsko djelo vrhunskoga znanstvenika, katalog fenomenalnih fotografija.

O knjizi je govorio i dr. sc. Ivo Šugar, rekavši za nju da je plod uma i srca što joj daje posebnu vrijednost, kao i iznimno lijepe forografije i izvanredni Šilićevi crteži.

Na čast nakladnicima

Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika 8. svibnja organizirali su predstavljanje knjiga Ivana Pažanina, popraćeno glazbenim programom folklorne grupe Ivan Duknovićiz Vinišća i čitanjem prigodnih stihova u interpretaciji Jolande Pažanin.

Tonko Maroević, potpredsjednik Matice hrvatske, koji je pozdravio okupljene, istaknuo je važnost knjiga o prošlosti koje, poput Pažaninovih, jamče i budućnost, pa su stoga uvijek prihvaćene u Matici hrvatskoj.

Fani Celio Cega, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Trogiru, u čijem su izdanju izišle neke od Pažaninovih knjiga, upoznala je prisutne s njegovom izdavačkom djelatnošću, za koju su već dobivali i priznanja u Matici hrvatskoj.

Lovorka Čoralić predstavila je Pažaninovu knjigu Iz povijesti Vinišća i trogirskog primorja, koja je nastala kao plod višegodišnjih istraživanja, a obrađuje opću i gospodarsku povijest te društvene i kulturne teme, pružajući niz dragocjenih podataka. Također je predstavila i knjigu Školstvo trogirskoga kraja u XIX. i XX. stoljeću, u kojoj Pažanin obrađuje temu do sada zanemarivanu u hrvatskoj znanstvenoj literaturi. Ovim knjigama Matica hrvatska Trogir pokazala je pravi način kako treba raditi, te time zaslužila svaku pohvalu, istaknula je Čoralić.

Tanja Perić-Polonio govorila je o zbirci pjesama simboličnog naslova Pisme moje u kutiji stoju, koje je kao svojevrsnu antologiju usmenoga pjesništva sakupio Ivan Pažanin.

Miljenko Pandžić predstavio je Zbornik otoka Drvenika, koji je izašao u dva sveska, pod uredničkim vodstvom Ivana Pažanina, okupivši brojne stručnjake s različitih područja, koji su stvorili cjelovito i sustavno djelo, gotovo enciklopedijskoga značaja.

Predstavljanje tih knjiga, koje služe na čast izdavačima i autoru, Anđelko Novaković nazvao je iznimnim događajem, koji je na jednom mjestu uspio okupiti i akademike i pučke pjevače. Na kraju se i njihov kreator zahvalio svima koji su sudjelovali u njihovu nastanku istaknuvši kao motiv, koji ga je vodio u njihovu stvaranju, osjećaj ponosa na rodni kraj.

Prilog toleranciji

Ibis grafika i Udruga Romane droma u suradnji s Odjelom za povijest umjetnosti, arheologiju i etnologiju Matice hrvatske predstavili su 7. svibnja knjigu Ilone Lackove Rođena sam pod sretnom zvijezdom — moj život Ciganke u Slovačkoj.

Knjiga je promovirana u povodu Đ urđevdana, najsvečanijega romskog blagdana, o kojem je govorila etnologinja Irja Kren.

Urednica Saša Krnic iz izdavačke kuće Ibis grafika, koja je tiskala knjigu uz potporu Interface Collection, međunarodne organizacije sa sjedištem u Parizu, a koja se bavi pružanjem potpore programima romske kulture, istaknula je kako je knjiga Ilone Lackove, jedne od najvažnijih romskih spisateljica, koja je bila prva Romkinja u Slovačkoj koja je završila visoko školovanje, zapravo autobiografija u kojoj opisuje život Roma u Slovačkoj.

Dr. sc. Jadranka Grbić, etnologinja, govorila je o Romima u Hrvatskoj, koji su na naše prostore prvi put došli još u 14. stoljeću kao dio migracija iz sjeverozapadne Indije te se spominju u onovremenim dubrovačkim dokumentima. Od tada do današnjih dana zajednicu obilježuje izrazita mobilnost te su danas raspršeni po čitavoj Hrvatskoj. Obilježuje ih prilagodljivost svakoj sredini, ali i uspješnost u očuvanju narodnog identiteta. Ilona Lackova, kako je istaknula Grbić, ovom svojom knjigom, opisujući romsku zajednicu u kojoj je živjela, dala je izvanrednu insajdersku etnološko-antropološku studiju, priču o ljudima, njihovim stajalištima i životima te je na taj način otvorila nove poglede na Rome, ali i na nas same.

Na kraju predstavljanja ove knjige o iskustvima života Neromkinje među Romima govorila je Slađana Đ urđević, koja je udajom ušla u tu zajednicu i tako stekla nova životna iskustva.

Antonija Vranić