Crteži sunčanoga juga

Crteži sunčanoga juga

Tomislav Premerl, Nastajanje u suncu. Esej o makedonskoj arhitekturi s putovanja ljeta 1962, Hrvatsko-makedonsko društvo prijatelja, Zagreb, 2002.

Nedavno je Tomislav Premerl, drugi put u samo tridesetak dana, predstavio i drugu knjigu. Prva je knjiga Zagreb grad moderne arhitekture, a druga je Nastajanje u suncu, knjiga kojoj u podnaslovu stoji Esej o makedonskoj arhitekturi s putovanja ljeta 1962. U dva je navrata prije četrdesetak godina, točnije 1960. i 1962. godine, još kao student, naš teroetičar arhitekture i arhitekt Tomislav Premerl posjetio Makedoniju. Točno četrdeset godina nakon njegova krstarenja Makedonijom, u izdanju Hrvatsko-makedonskog društva prijatelja objavljena je knjiga o tim putovanjima, knjiga koja na više od 175 stranica ukazuje na Premerlovu fascinaciju viđenim i kušanim makedonskim posebnostima, kako arhitektonskim tako i kulturološkom, običajnim i tradicijskim. Esej o makedonskoj arhitekturi s velikim brojem raznorodnih crteža postaje tako nakon gotovo pola stoljeća sjajan vizualno-analitički tekst iz kojeg zrače dobro poznati Cicovi, kako prijatelji zovu Premerla, optimizam, entuzijazam i energija.

Povezanost prirode i arhitekture

Premerl je kružnom turom po Makedoniji posjetio Kumanovo, Skopje, Tetovo, Gostivar, Ohrid, Bitolu, Veles, Strumicu, Štip i mnoga druga usputna mjesta i lokalitete. Kada je esej bio završen, Premerl je inicijalni tekst, koji nije doživio gotovo nikakve preinake, poslao profesoru Jurju Neidhardtu u Sarajevo. Neidhardt je recenzirao tekst i napisao uvodnik, danas također uvršten u knjigu. Uvodnik je prof. Neidhardt napisao u travnju 1964. godine. Premerl se u svom zanosu makedonskom tradicijskom arhitekturom ponajviše bavi kao arhitekt. On ispituje njezinu ljusku, ulazi i provjerava prostore, skicira ih i analizira. Crteži i krokiji koji su nastali na licu mjesta ostaju zapravo svjedocima arhitektonskog iskustva zajedništva posebnoga makedonskog pejzaža, arhitekture, boja, ljudi i povijesti. Premerl crta i skicira tlocrte, interijere, krajolike, vedute, ahritekturu, crkve i manastire, Ohrid... Njegovi crteži postaju više no dobra zamjena za fotografiju. Linije koje povlači iz prepoznatljivih makedonskih kuća nadahnuće su tekstu koji nije činjeničnog ili putopisnog karaktera, nego esejističkog, čak i književničkog. Povezanost prirode i arhitekture, makedonske kuće i okoliša, prostora i čovjeka, triju ključnih arhitektonskih poveznica koje se prožimlju, Premerl interpretira kao zbroj svakojakih osjećaja. Njegov je možebitni zaključak da arhitektonska ostvarenja u Makedoniji oblikuju život u najširem smislu, od običnih potreba do psihološkoga doživljaja. Tako makedonska arhitektura, u kojoj se spajaju umjetnost i znanost, uz makedonsku tradicionalnu glazbu, postaje predvodnica makedonske kulturne baštine.

Le Corbu kao uporište

Otprilike pola stoljeća prije Premerlovih makedonskih hodočašća, godine 1911, tim je dijelom Balkana prošao Le Corbusier, Premerlov teorijski i praktični inspirator, čija je knjiga Put na Istok objavljena tek 1966, godinu nakon autorove smrti. U knjizi zabilješkom sudjeluje i Krešimir Rogina, koji zapaža kako bi, bez Premerlova makedonskog iskustva, njegovo antologijsko djelo o zagrebačkoj arhitekturi između dva rata iz 1989. vjerojatno bilo krnje, ako ne i nemoguće. Na kraju knjige, umjesto pogovora, tiskan je kratki razgovor s autorom, koji objašnjava makedonske izlete i objavljivanje dvojezične knjige, čije je predstavljanje održano početkom travnja u zagrebačkoj dvorani Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, a cijeli je događaj upotpunjen s nekoliko makedonskih narodnih pjesama vokalne skupine Ezerki voditeljice Darke Kragović i orkestra Sedum osmini pod ravnanjem Brune Urlića. Knjigom je Hrvatsko-makedonsko društvo prijatelja obilježilo desetogodišnjicu od osnutka i organiziranje vlastite izdavačke djelatnosti.

Marko Kružić