Procvjetali kamen

Čedomil Šilić, Endemične i rijetke biljke Parka prirode Blidinje, Matica hrvatska, Ogranak Čitluk, 2002.

Čedomil Šilić cijeli je radni vijek proveo radeći u Prirodnjačkom odjelu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Kao istinski zaljubljenik u prirodu, Šilić je istražujući floru Bosne i Hercegovine, oduševljen prirodnim ljepotama i velikim bogatstvom i raznolikošću flore i vegetacije visokih planina Hercegovine, posebice planina Prenj, Čvrsnica, Plas, Čabulja, Vran i drugih koje su u fitogeografiji u posljednje vrijeme objedinjene pod sintagmom Hercegovački endemični razvojni centar (a nalaze se u sastavu Parka prirode Blidinje), odlučio njihovu ljepotu pod geslom »upoznaj da bi što više cijenio, volio i čuvao« približiti široku krugu čitatelja izdavanjem knjige Endemične i rijetke biljke Parka prirode Blidinje kao prve unutar edicije Priroda Bosne i Hercegovine. Knjiga je podijeljena u tri veće cjeline: opći dio, specijalni dio te dodaci.

U općem dijelu autor je iznio pregled dosadašnjih istraživanja te potom geološke, pedološke, klimatske, hidrološke, florističke i vegetacijske karakteristike i posebnosti tog područja. Panoramske fotografije daju odličaj prikaz krajolika i njegovih posebnosti (Hajdučka vrata, Lokva Crvenjak i dr.) prije no se Šilić u specijalnom dijelu spusti do biljaka čija se veličina kreće od samo 2 cm (hrvatsko zvonce), pa do dvadeset metara (neke vrste drveća — munika, tisa i dr.).

Specijalni dio predstavlja 174 biljne vrste ili podvrste na više od 230 vrlo kvalitetnih fotografija u boji i sa 835 originalnih autorovih crteža koji se odnose na građu generativnih i vegetativnih organa obrađenih biljnih vrsta. Svaka je vrsta predstavljena znanstvenim imenom, imenom autora koji ju je znanstveno opisao, godinom kada je opisana i standardnim (narodnim) imenom. Uz to navedena je i visina biljke, osnovne biološke karakteristike (jednogodišnja, dvogodišnja, trajnica ili drvenasta biljka), kao i kategorija ugroženosti određene vrste i vrijeme cvjetanja ili sazrijevanja spora. Kako bi se ljepota biljaka približila i čitateljima iz njemačkoga govornog područja, za većinu je vrsta navedeno i njemačko ime. Namjerno je izostavljeno botaničko (morfološko) opisivanje kako bi knjiga bila pristupačnija što širem krugu ljudi koji dolaze na planinu.

U dodacima se nalaze popis kapitalnih djela korištenih kao literatura, rječnik botaničkih termina, popis kratica i punih imena autora citiranih u knjizi (s osnovnim podacima o njima), popis imena osoba po kojima su neke vrste dobile imena, i na kraju registri znanstvenih, narodnih i njemačkih imena.

Endemične i rijetke biljke Parka prirode Blidinje respektabilno je izdanje kojim je Čedomil Šilić s ljubavlju i uspjelo prezentirao mnoštvo biljnih vrsta širokom krugu posjetitelja Parka prirode Blidinje, ali i ostalih dinarskih planina.

Stoljeća i desetljeća

»Zadarska smotra«, časopis za kulturu, znanost i umjetnost, Matica hrvatska Zadar, br. 5-6, Zadar, 2001.

Novi broj »Zadarske smotre« nastavlja poznatim tragom prethodnih brojeva, donoseći velik broj priloga — ukupno trideset i dva. Sadržaj priloga uvjetovao je odsustvo pojedinih otprije poznatih rubrika, kao i povratak nekih starijih. Na početku Obljetnica, prve rubrike časopisa, nalaze se dva priloga Ivana Pederina objavljena u povodu dvjestote obljetnice rođenja bana Josipa Jelačića: Josip Jelačić i Dalmacija kao odskočna daska ua austrijski prodor na jugoistok (1850-ih godina) i Josip Jelačić i austrijska politika na jugoistoku. U prvom radu Pederin prikazuje posuvremenjivanje uprave u Dalmaciji, koje je bilo više naprednjačko no demokratsko, te uočava dvije linije koje su se pojavile kad se Austrija prestala zalagati za jedinstvo Turske i krenula u prodor na Balkan — Bachovu civilnu i vojnu kojoj je pripadao ban Jelačić. U drugom radu Pederin prikazuje Jelačićevo djelovanje u zbivanjima burne 1848. Uz rad je objavljeno nekoliko gotovo nepoznatih Jelačićevih pisama caru, koja pružaju nove spoznaje o povijesnim događanjima sredinom 19. stoljeća. Obljetnice obilježavaju i stočetrdesetogodišnjicu osnutka Dalmatinskog sabora i Zemaljskog odbora. Drago Diklić sažeto je u uvodu iznio podatke o hrvatskom priobalju i otocima u razdoblju od 1797. (pad Mletačke Republike) pa do 1918, a u nastavku govori o osnutku, djelovanju i ulozi Dalmatinskog sabora, jedinog Dalmatinskog parlamenta. Prije zaključnih razmatranja, Diklić je iznio i temeljne podatke o osnutku i radu Zemaljskog odbora, glavnog upravnog i izvršnog odbora Dalmatinskog sabora.

Šest je desetljeća prošlo od raspada prve Jugoslavije 1941. (Kosta Sparin piše o njezinu stvaranju i propadanju) i osnutka Nezavisne Države Hrvatske, o čemu piše Hrvoje Matković, koji čin njezina stvaranja sagledava u svjetlu pokušaja rješavanja hrvatskog pitanja uspostavom vlastite države. Pritom autor naglašava da ustaški režim nije bio istoznačan s hrvatskom državom.

Najveći prostor u ovom broju časopisa zauzima sjećanje Ivane Zanki na supruga Kažimira Zankija, legendarnog zadarskog gradonačelnika u burnim vremenima Hrvatskog proljeća. Ivana Zanki nije književnica (kako to sama napominje u uvodu), no njezine uspomene su dokument vremena i u tome je njihov najveći značaj. Vrlo jasni stavovi, bez trunke mistifikacije oslikavaju gotovo šezdeset godina zajedničkog života u burnim vremenima od početka Drugog svjetskog rata, upoznavanja u partizanima, naporne posljeratne obnove i zbivanja koja su prethodila i uzrokovala Hrvatsko proljeće, pa do tragedije Domovinskog rata koja ih nije zaobišla.

Rubrika Naši stvaraoci predstavlja pjesnika Joju Ricova životopisom, isječcima iz prikaza i osvrta te opširnim izborom pjesama. Premda smo imali prilike čuti operu Cavalleria Rusticana Pietra Mascagnia i pročitati istoimenu novelu u prijevodu Ive Frangeša, istoimena drama do sada nije prevedena na hrvatski jezik. »Zadarska smotra« po prvi je put objavljuje u prijevodu Ivane Profaca.

Sandra Cekol