Oživljavanje samoshvaćanja

U ponedjeljak, 7. travnja. 2003. godine, Udruga za promicanje filozofije u suradnji s Odjelom za filozofiju Matice hrvatske, Zakladom Friedrich Ebert i Fakultetom političkih znanosti organizirala je predavanje prof. dr. Burkharda Tuschlinga, koje je održano u prostorijama Matice hrvatske. Prof. Tuschling predaje na Sveučilištu Marburg, a u središtu njegova filozofijskog nastojanja stoji Kantova filozofija.

Predavanje pod naslovom Najveći problem za ljudski rod: dostizanje jednog u općem smislu pravom vođenog građanskog društva izazvalo je umjeren odaziv. No to je svakako pogodovalo obliku izvedbe: ono naime što je bilo najavljeno kao predavanje izvedeno je zapravo kao rad na tekstu, što odgovara onomu što poznajemo kao seminar. Tekst koji se čitao je Ideja za opću povijest usmjerenu ostvarenju svjetskoga građanskog poretka Immanuela Kanta.

Sam seminarski pristup pokazao se barem dvostruko opravdanim: s jedne je strane sve podsjetio na to da uistinu postoje tekstovi koji su trajno vrijedni temeljita čitanja, dok je s druge strane izborena ponešto opuštenija atmosfera, koja je rezultirala više-manje stalnom raspravom. Nije ovdje mjesto da se iznese i interpretira sve ono poticajno i vrijedno do čega se došlo u tom u okviru naše akademske zajednice uistinu rijetko viđenu dijalogu. Neka bude dostatno stoga navesti tek temeljnu misao navedena Kantova spisa, misao koja je bila temom prisutnih filozofa, politologa i pravnika: čitavo zbivanje prirode nije nasumični i neodređeni kaos, nego se upravo ukupna ljudska povijest može i ima shvatiti kao izvršenje skrivenoga plana prirode za ostvarenje svoje svrhe: stanja općesvjetskoga građanskog poretka, u kojemu će ona, dakle upravo i tek unutar onoga ljudskog, potpuno razviti sve svoje mogućnosti i namjere.

Gostovanja i susrete ovoga tipa svakako treba pozdraviti i pohvaliti, i to ne samo zato da bi istaknutiji zastupnici pojedinih struka ušli u dijalog, nego prije svega stoga da bi temeljna i trajna pitanja ljudskoga samoshvaćanja i samoodređenja bila živa i u našoj zajednici.

Petar Šegedin