Hasselbladova nagrada M. Sidibéu

Hasselbladova nagrada M. Sidibéu

Nedavno je The Erna and Victor Hasselblad Foundation objavila da je odabrala malijskoga fotografa Malicka Sidibéa kao dobitnika godišnje međunarodne nagrade za fotografiju. Nagrada koja se sastoji od 500 000 SEK bit će mu uručena, sa zlatnom medaljom, na svečanosti 25. listopada 2003. Istodobno u Hasselblad centru u Göteborgu bit će organizirana i izložba afričkog fotografa. Malick Sidibé rodio se 1936. u tadašnjem južnom Francuskom Sudanu, danas Maliju. Početkom pedesetih seli u grad Bamako, gdje je završio školu oblikovanja nakita. No, prve poduke iz fotografije primio je od francuskoga fotografa G. Guillata, nakon čega se posvećuje samo fotografiji te otvara svoj atelijer Studio Malick 1962. godine. Snima ponajprije portrete i dokumentarnu fotografiju, koji nam danas svjedoče o kulturnom i društvenom razvoju post-kolonijalnoga Malija od pedesetih do sedamdesetih godina 20. stoljeća. U početku su njegovi portreti konvencionalni, no poslije razbija taj stereotip (zanimljivo je dopuštanje fotografiranja stanovnika Malija, koji inače vjeruju da fotografiranjem gube dušu). Danas, ponovnim aktiviranjem studija, Malick Sidibé snima za poznate modne časopise, a prvu retrospektivnu izložbu priredila mu je Zaklada Cartier u Parizu 1995, koja mu je donijela međunarodno priznanje.

Dokumentarna fotografija na pariškoj izložbi

U pariškom Museé d’Orsay otvorena je izložba Dokumentarna ljepota 1840-1914. (La beauté documentaire 1840-1914) na kojoj se može vidjeti vrijedan izbor od šezdesetak fotografija iz fundusa muzeja, koje ponovno otvaraju pitanje što je dokument, a što umjetnost. Radovi E. Atgeta koji prikazuju stari Pariz (poslije priznat kao jedan od najvećih majstora fotografije svoga doba), kao i djela mnogih drugih manje poznatih autora 19. stoljeća, zapravo narudžbe s područja astronomije, mikrofotografije, arhitekture, topografije i geologije, pokazuju da dokumentarna točnost i istina ne isključuju ni u kojem slučaju umjetničku kvalitetu fotografske slike ni inovacije u njezinu formalnom smislu. Jedan od izložaka su i veliki formati topografskih istraživanja (dužine pet metara) opsade Sevastopolja na Krimu, koje je 1855-56. proveo pukovnik Langlois.

Nova nacionalna galerija fotografija u Parizu

Najavljeni su planovi da se u Parizu proširi Centre national de la photographie, i to zauzimajući prostor muzeja suvremene umjetnosti Jeu de Paume. Muzej je otvoren prije dvanaest godina kako bi u njemu mogli izlagati mladi umjetnici kojima karijera tek predstoji, no ubrzo je postao prostor izložbi moderne umjetnosti i već afirmiranih umjetnika. Kako bi se kompenzirala praznina koja će nastati tom promjenom, jedna od galerija u Grand Palaisu prezentirat će radove umjetnika srednje generacije.

Fotografska baština E. Westona

Kuća Merrell Publications objavila je novu monografiju velikog umjetnika Edwarda Westona pod naslovom Edward Weston. A Legacy, autorice Jennifer A. Watts, u Americi koju već sada nazivaju landmark publication. Fotografije koje su objavljene u knjizi sažetak su Westonova opusa, posrijedi u, osim krajolika, portreti i mrtve prirode, a pripadaju Huntingtonovoj zbirci iz južne Kalifornije (ukupno petsto fotografija). Svaku od njih razvio je sam Weston te odabrao za zbirku i izlaganje, pa tako tvore najuspješniju sažetu reprezentaciju velikog opusa. Edward Weston (1886-1958) snimio je fotografije na američkom Zapadu zahvaljujući stipendiji Guggenheimovih, čuvene obitelji kolekcionara.

Iva Brezovečki-Biđin