Architecture Studio za Expo 2010 u Šangaju

Architecture Studio za Expo 2010 u Šangaju

U nadmetanju za domaćinstvo svjetske izložbe Expo 2010. u konkurenciji Moskve, poljskog Wroclawa, meksičkog Queretara, južnokorejskog Yeosua i Šangaja pobjedu je odnio kineski velegrad, čiju je temu Bolji grad — bolji život interpretirao francuski atelijer Architecture Studio. Sada je pred njima izazovna zadaća oblikovanja izložbenog kompleksa površine 310 hektara na obalama rijeke Huangpu, opasana kanalom s obiju strana spojena s rijekom, čemu je pridružena susjedna zona površine 126 hektara s pomoćnim sadržajima, blagajnama i smještajnim kapacitetima za osoblje. Kao središnja esplanada služit će cvjetno-vrtni most dužine 600 metara, što će spajati istočni i zapadni dio grada, dok će kompleksom dominirati stožerni sinusoidni arhitektonski element, visok 250 metara, prema riječima autora »simbol ovog događanja između konstantnosti i tradicije, povijesti i moderniteta.« Zona će biti prošarana zavojitim zelenim avenijama, širine od 30 do 90 metara, koje će zajedno sa parkom magnolija pridonijeti povećanju broja ozelenjenih površina u Šangaju.

Hans Hollein u St. Pöltenu

Veliki austrijski arhitekt Hans Hollein, širom svijeta glasovit po svojim muzejskim zdanjima, čiji je izazovni projekt za salzburški Muzej u planini već desetak godina u bunkeru, sve donedavno nije imao nijednu muzejsku novogradnju u vlastitoj domovini. No sada se to promijenilo jer je u Sankt Pöltenu uz kompleks zgrada pokrajinske vlade sagrađen po njegovoj zamisli novi Muzej Donje Austrije što sadrži bogate i raznolike zbirke povijesti, prirodnih znanosti i umjetnosti. Arhitektonski kolaž od ziđa, stakla i čelika, ukupne površine 4750 četvornih metara, vrijedan trideset milijuna eura, sadrži u svom središtu staklenik sa četiri etaže, posvećen temi vode u različitim sekvencama s velikim akvarijima što prezentiraju lokalnu floru i faunu, simulacije ledenjaka na koje se nastavljaju potoci i rijeke te inscenacije prirodnih ambijenata s lokalnim životinjskim vrstama. Iz svake sekvence moguće je baciti pogled na susjedne sobe posvećene umjetnosti, od srednjovjekovne do suvremene. Tu mješavinu tema Hollein je objasnio željom »bliskog povezivanja umjetnosti i prirode, evidentnom ne samo u izlošcima nego i u muzejskoj organizaciji prostora, što će pobuditi zanimanje za art u onih koji su posjetili muzej radi zbirke povijesti prirode i vice versa«.

Niemeyerova izložba u Frankfurtu

U Njemačkom arhitektonskom muzeju (DAM) u Frankfurtu do 11. svibnja postavljena je retrospektivna izložba Oscara Niemeyera, jednog od posljednjih živih pionira moderne arhitekture. Legenda modernizma, kako glasi naslov izložbe, i danas, u 95. godini, još stvara, tako da njegov impozantni opus od više od petsto projekta i realizacija, pretežno u rodnom Brazilu, ali i u Francuskoj, Alžiru, Sjedinjenim Državama, Italiji i Njemačkoj, još nije zaključen. Niemeyer je sigurno najpoznatiji po reprezentativnim monumentalnim zdanjima u novoj brazilskoj prijestolnici Braziliji. Nadahnut dinamičnim brazilskim krajolikom, planinama i rijekama, te iskorištavajući izražajne potencijale betona, Niemeyer je stvorio prepoznatljivi skulpturalni formalni idiom, što privlači svojim slobodnim organičkim oblicima i zavojitim konturama, postavši jednim od rijetkih modernista koji je odbacio dogmu kutijaste geometrije. Danas, kada arhitekti intenzivno eksperimentiraju amorfnim oblicima i strukturama njegova je arhitektura moderna više nego ikad. Izložba koja je premijerno bila postavljena u Brazilu, Săo Paulu i Rio de Janeiru, nakon čega je na turneji svjetskim središtima, množinom skica i modela, od kojih se neki prvi put pokazuju u javnosti, nebrojenim fotografijama i komadnim pokućstvom daje uvid u cjelokupno stvaralaštvo velikog majstora te približava posjetiteljima njegov kreativni pristup i svjetonazor.

Tatirama u NAi

U kontekstu Međunarodnog filmskog festivala (IFFR) u Rotterdamu Nizozemski arhitektonski institut (NAi) postavio je izložbu pod naslovom Tatirama: pogled na arhitekturu Jacques Tatija, usmjerena na djelo legendarnoga francuskog redatelja Jaquesa Tatija (1908-1982), poznatog po filmovima Les Vacances de Monsieur Hulot, Mon Oncle i Trafic u kojima Tati duhovito kritizira monumentalno mjerilo, standardizaciju i monokulturu moderne arhitekture. Ključna figura u ironiziranju hipermodernog okoliša u Tatijevim filmovima bio je Jacques Lagrange, njegov stalni scenograf od 1953. sve do režisereve smrti, kojeg je on brižljivo krio od javnosti. Izloženi Lagrangeovi crteži iskazuju iznimnu domišljatost i dorađenost rješenja gdje ništa nije prepušteno slučaju, te oko za detalj obojice — dizajnera i režisera. Arhitektonski vrhunac Tatijeva opusa nedvojbeno je Vila Arpel, koju je Lagrange dizajnirao za film Moj ujak. Vila je sa svojim uređajima i dosjetkama postala ikona modernističke arhitekture, a posebno je za ovu prigodu napravljen njezin model u mjerilu 1:10. Izložba ostaje otvorena do 27. travnja.

Vinko Penezić