Pabirci o Pačistoj

Od svih korizmenih nedjelja koje sam spomenula u svojem prethodnom članku jezično mi je najzanimljivija Pačista. Ne Čista (koja dijeli ime s još jednom čistunicom — Čistom srijedom), nego ona koja dolazi odmah za Čistom, što kazuje i njezino ekonomično pačisto ime. Potaknute njome, odjednom su prokuljale tolike riječi s istim predmetkom (pa-) te sam shvatila da me pohodila vrlo maštovita povorka koja pušta osnovne riječi neka se prse, gorde i kočopere, a one kao njihove ublaženice više vole pozadinu, drugi plan. Upravo pa-, pa- (Papageno, strpi se sa svojim papapakanjem, i tvoje ptice doći će na red) daje složenici značenje drugo, slabije, krivo, nepravo, neizvorno. Ukratko, imitacija. Ptice se vole šepiriti blještavim šarenim perjem, no paperje je njihova nevidljiva trajnožareća peć. S ljudima je drukčije. Nježno paperje na mladićevu licu, pahuljasta brada što tek prorasta (u narodu zvana i pasjača), svima jasno pokazuje da muževnost kuca na vrata. Na mnogim područjima susrećemo prefiks pa-. U geometriji se za paralelogram kaže i pačetvorina (lik kojemu su dvije i dvije suprotne stranice paralelne i jednake); u anatomiji je parožak, parožac, paroščić šiljak koji izraste na glavnom dijelu roga u jelena; panoga, panožica je »lažna« nožica; pasjemenik je nadmudce (epididymis — epi = na, nad, pri, kod + didymos = mudo); padlačica je skoro pa dlaka; patrljak (batrljak, badrljak) ostatak amputirane noge, ruke, krila (ili posječene grane). »Pravih lažnjaka«, naravno, ima i u botanici. Pačempres je trčao za čempresom, ali ga nije stigao, kao što su se i pajasen i pajasmin dali u trk za jasenom i jasminom — s istim rezultatom.

Pazvuk i paslika

Pustite jednom glas i izazvat ćete (u određenim uvjetima) jeku. Dalje se više ne morate truditi. Slabiji pa još slabiji odjek prvotne jeke — jeka jeke, dakle pajeka — radit će umjesto vas. A u ušima će vam nakon jaka akustičnoga podražaja odjekivati pazvuk. Ista se pojava može pratiti i na planu vizualnih senzacija. Ne morate pribjeći podrobnu opisivanju: slika koja se pojavljuje kao druga slika u odrazu, slika kao odraz neke slike ili prizora, efekt odraza u obliku slike. Sve to stane u jednu jedinu riječ: pasliku.

Imitacije mogu biti uspjele i manje uspjele, a nekima se bavi i sud. Upravo u takvima pa- i opet ima svoje prste. Ljudi pribjegavaju patvorenju (falsificiranju, krivotvorenju) svega i svačega: novca, umjetnina i sl., nastojeći se domoći bogatstva na prijevaru. Poštenom glagolu tvoriti upravo je predmetak pa- odnio poštenje i odveo ga onkraj zakona. A patvorina živi tako dugo dok se — poput vrča koji ide na vodu — ne razbije, tj. dok je ne otkriju.

U izražavanju »nepravosti« kojiput prefiksu pa- priskače u pomoć i prefiks po-. Ako, recimo, bračni par posvoji dijete, žena će djetetu biti pomajka, a muž poočim; posvojče će njima biti posinak ili pokćerka — već prema tome jesu li željeli sina ili kćer. No odnosi u obiteljima mogu biti vrlo zamršeni. Hoće se napora da svakoga nazovete imenom koje odgovara njegovu statusu i da nikoga ne povrijedite. Ako se npr. biološki otac ponovno oženi, nova je žena njegovoj djeci maćeha, a on je djeci svoje nove žene iz njezina prijašnjega braka očuh. Ta su »nebiološka« djeca u novom braku očuhu i maćehi pastorčad. Zanimljivo je da se — za razliku od biblijskoga postanka žene iz Adamova rebra — pastorak zapravo razvio iz pastorke. Evo kako: pa- (nepravi, krivi, falšni) + *dŻkter>dŻšter = kći; nakon ispadanja poluglasa *padkter je dalo padter pa *paster + ka — i evo nam pastorke! Prema njoj je stvoren oblik pastorak (s čime se neki bug. lingvisti ne slažu, jer u bug. pastorok/pastrok znači očuh, doslovno: posljednji otac).

Obilje paljetaka i pabiraka

Danas se mnoga već tiskana djela ponovno tiskaju. I ta rabota može biti dopuštena i nedopuštena. Tisuće i tisuće fotokopiranih (i labavo, spiralno, uvezanih) naslova svakodnevno nekažnjeno krše zakon o autorskim pravima. Ipak, nije svako ponovno izdavanje već tiskanih knjiga kažnjivo. Uredno pravno i izdavački pripremljenom pretisku (ili reprintu) nekoga djela može praviti društvo i patisak.

Ako vas je od mojih paljetaka i pabiraka (plodovi koji se pobiru na polju ili u vinogradu nakon već pobrane ljetine ili berbe) umjesto vedrine spopala blaga pavedrina, imam ja i za mutnu pamet lijeka. No najprije da ne ispustim samu pamet. I ona je složenica, i to takva u kojoj drugi dio nije sačuvan kao samostalna riječ (v. i pastorak). Prvotno značenje prasl. pa+mbtŻ sačuvalo se u cinc. pDmDnt, rus. pamjat, što znači svečano gošćenje u spomen na umrloga poslije pokopa ili na obljetnicu njegove smrti (vječnaja pamjat). U hrvatskom jeziku pamet kao opća imenica znači um, razbor, razum, čovjekovu sposobnost da misli i zaključuje, ali znači i sjećanje, pamćenje. Učenje napamet (biflanje) nije baš odlika velike pameti, nego više dobra pamćenja. I na kraju ovoga pabirčenja mogu vam još ponuditi patoku (pa + tok), slabu rakiju koja jedva teče iz kotla na samom kraju u nas vrlo popularne kućne radinosti — pečenja rakije. Znam da nije izvozni proizvod i da ne nosi oznaku hrvatske kvalitete, no vi ćete, nadam se, dobrohotno primiti sve moje dare jer se poklonjenu konju ne gleda u zube.