Čuvanje stoljetne kulture

Čuvanje stoljetne kulture

Već sama informacija bivšega ministra kulture Kantona Sarajevo Gradimira Gojera, da Sarajevo raspolaže budžetom koji je potreban za jednu spektakularniju talijansku operu, dovoljno govori o neplodnu tlu za rast sarajevske kulture. No, ipak, kada je nedavno u dotrajaloj zgradi Narodnog pozorišta premijerno izveden bijeli balet Giselle, u kojem su nastupili i prvaci ruskoga Marijinskog teatra, bilo je vidljivo da sarajevski entuzijazam, a i neka urođena druželjubivost, prikrivaju to neplodno tlo. U toj širokoj panorami, koja životnošću nastoji prikriti materijalno mrtvilo, valja se usmjeriti i na samo hrvatsku kulturu. Kako je, u tim uvjetima, sarajevskim Hrvatima, koji se bore ne samo da organiziraju tekuća događanja nego i da, tako malobrojni, sačuvaju još i stoljetnu hrvatsku baštinu?

Prepolovljeno hrvatsko stanovništvo

Da bi se shvatilo koliko je nastojanje Hrvata oko opstanka vlastite kulture trnovit put, dovoljno je podastrijeti samo statističke podatke. Prema sarajevskom popisu stanovništva iz 1910. godine, tada je u Sarajevu bilo 35 posto Hrvata, a popis stanovništva iz 1991. pokazuje da je tamo svega sedam posto Hrvata. Fra Petar Perica Vidić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu, spominje najnoviji podatak — Hrvati danas u Sarajevu čine svega četiri posto stanovništva. Tim je dramatičnim podacima Zdravko Ivković, predsjednik Ogranka MH u Bjelovaru, započeo u četvrtak, 12. ožujka veliki skup u bjelovarskom Domu kulture, na kojem su srdačno dočekani članovi sarajevske Matice hrvatske — njezin predsjednik fra Petar Perica Vidić, književnik Mirko Marjanović, povjesničarska umjetnosti Snježana Mutapčić i ostali.

Skup, koji je organizirala MH u Bjelovaru, srdačno je pozdravio kustos Gradskoga muzeja u Bjelovaru Mladen Medar.

Fra Petar Perica Vidić, ganut gostoprimstvom Hrvata, odnosno Bjelovarčana, potvrdio je uvodne riječi Zdravka Ivkovića, ističući kako je doista tragično da danas u Sarajevu ima vrlo malo Hrvata, ali kako i to motivira za njihovu ponosnu borbu za opstanak i samosvojnost. Kazao je da su hrvatske kulturne institucije u Sarajevu, poput Matice hrvatske i Hrvatskog kulturnog drštva Napredak, žile kucavice hrvatske kulture u Sarajevu, podsjetivši na mnoge nakladničke i svakodnevne djelatnosti tih institucija. Fra Petar Perica Vidić spomeno je kako sarajevska MH nema svoga prostora, ali će ga, zahvaljujući snalažljivosti i potporama iz inozemstva, uskoro otkupiti.

Nemar prema vlastitom

Književnik Mirko Marjanović, prvi predsjednik MH, Ogranka Sarajevo, a danas pročelnik njezina Odjela za nakladničku djelatnost, istaknuo je dvije važne djelatnosti koje obilježavaju rad sarajevske Matice hrvatske, obnovljene 1996. Prva je tromjesečna revija »Hrvatska misao«. koja pokriva veliki dio recentnih zbivanja u kulturi BiH, a osobito mnoge suvremene, povijesne i životne teme važne za Hrvate i koja ima ugled, ne samo u Federaciji BiH nego i u Hrvatskoj i na slavističkim katedrama u svijetu. Kao drugi važni projekt istaknuta je knjiga Leksikon hrvatskih književnika BiH, od najstarijih vremena do danas, prva knjiga u pokrenutoj ediciji Hrvatska književnost u BiH u 100 knjiga. To veoma vrijedno izdanje popunjava veliku rupu u hrvatskoj kulturi u BiH, u kojoj dosadašnje antologije ili povijesni pregledi nisu sustavno obuhvatili hrvatsku književnost u BiH. O nemaru prema vlastitim kutlurnim vrijednostima govori i činjenica da do pojava bibliografija hrvatskih pisaca iz pera Veselka Koromana, koji ju je sastavio 1979, ili Ivana Alilovića, koji ju je napisao 1984, a i drugih, hrvatska književnost u BiH nije bila objedinjena na jednom mjestu. Marjanovićev Leksion, koji obuhvaća hrvatske pisce u BiH od najstarijega, Bartola Alvernskog iz 14. stoljeća, do najmlađega, Bernarda Marijanovića, prvi je cjeloviti prikaz raskošne povijesti i tradicije hrvatske književnosti u Bosni, do kodeksa, zbornika, legendi iz starijeg razdoblja, preko propovijedi, ljetopisa, putopisa, romana iz novijeg razdoblja do danas.

Pečat produhovljenosti

Potpredsjednik MH u Zagrebu Stjepan Sučić pozdravio je važni skup i u ime predsjednika MH Igora Zidića, kazavši da ovakvim susretima, koji nisu samo odlasci u druge gradove, nego i razmjena znanja i iskustava, Matica hrvatska postaje sve potpunija. Tim se susretima, kazao je on, pokazuje što sve u hrvatskom kulturnom prostoru treba učiniti. Sučić je kazao kako mu je iznimno drago da su u goste došli ljudi iz Sarajeva, grada koji je za rata bio u zviježđu patnje i ponosa, ali u kojem su ljudi i tada davali veliki pečat produhovljenosti koja se ne boji sutrašnjice.

Gostovanje MH, Ogranka u Sarajevu započelo je službeno, u Gradskom muzeju, otvaranjem prodajne izložbe slika fra Petra Perice Vidića, koji je mnoge slike i darovao suradnicima, a o njegovu ekspresionistički obojenom pejzažnom slikarstvu govorila je Snježana Mutapčić, pročelnica Odjela za likovnu umjetnost MH u Sarajevu.

Važan susret, u kojem su sudjelovali i dogradonačelnik Bjelovara Stjepan Grula, župan Damir Bajs i ostali, organizirala je Matica hrvatska Bjelovar, a svestranu potporu, kao i organizirani prijateljski doček, pružila je Bjelovarsko-bilogorska županija.

Lada Žigo