Tajne Nina

Na pragovima Nina (Ad limina Aenone), Matica hrvatska Nin, 2002.

Nin — grad starohrvatskih kraljeva u kojem je Petar Krešimir IV. izdao čuvenu povelju kojom benediktinskom samostanu sv. Krševana u Zadru daruje otok Maun, u povijesti zapamćenu pod nazivom Mare nostrum ili Mare nostrum Croaticum — vrelo je novih spoznaja o povijesti ranosrednjovjekovne samostalne hrvatske države. Da Nin još uvijek skriva mnoge tajne koje strpljivi povjesničari nakon dugotrajnih istraživanja otkrivaju, svjedoči i ova knjiga-zbornik koja uz neke po periodici ranije objavljene radove donosi i nove koji obogaćuju naše znanje o Ninu, rodnom mjestu hrvatske državnosti. Na pragovima Nina zbornik je osam radova koji su pristigli za neodržani znanstveni skup u Ninu 1999.

Boris Ilakovac u svom radu Liburnska i rimska Aenona (Nin) povlači paralele između liburnskih naselja Jadere i Aenone, koja su dolaskom Rimljana doživjela različitu sudbinu. Dok je Jader potpuno iznova sagrađen, graditelji rimske Aenone nisu u cijelosti negirali postojeće liburnske građevine i došljaci su živjeli u prilično skladnu suživotu sa zatečenim stanovništvom. Ilakovac je autor i bogato ilustriranog rada Postanak i razvitak ninskih (Aenona) mostova, u kojem analizira transgresiju mora koja je dovela do propadanja nekoć slavnog grada, zaustavljenoga tek regulacijom rijeke Ričine. Lovorka Čoralić u radu Ninska prekomorska iseljavanja (15-17 st.) analizira pojavu ninskih prezimena na zapadnojadranskoj obali u vremenu mletačko-turskih ratova, kada Nin i okolica trpe velike gospodarske i demografske gubitke. U radu Nekoliko gospodarskih pokušaja u Ninu Šime Peričić navodi gospodarske inicijative na području Nina, te ih zbog njihova kratka trajanja obilježava samo kao pokušaje.

O stotoj obljetnici prvog sustavnog pokušaja borbe protiv malarije u Hrvatskoj, koju je u Ninu 1902. proveo dr. Rudolf Battara, piše Vladimir Dugački. Battara je proveo antimalaričnu medikamentoznu profilaksu i to je bio prvi primjer s pomoću lijekova asaniranog kraja u ovom dijelu Europe.

Marijan Diklić piše o don Pavlu Zankiju (1839-1909), preporoditelju i političaru ninskoga kraja. Nakon iznošenja biografskih podataka i upoznavanja sa Zankijevom preporoditeljskom ulogom, Diklić analizira razloge Zankijeva prelaza iz narodnjaštva u pravaštvo i iznosi cjelovitu ocjenu njegova političkog djelovanja.

Nin zaljubljenike u povijest — kako one iskusne tako i generacije novih istraživača i posjetitelja očekuje s mnogim neriješenim zagonetkama. Radovi objavljeni u knjizi Na pragovima Nina važan su prinos upoznavanju manje poznate povijesti kolijevke hrvatstva, grada u kojem je pronađen najljepši pokretni kameni spomenik iz vremena pokrštavanja Hrvata — Višeslavova krstionica.

Sandra Cekol