KULTURNA POLITIKA

Nezaobilazan priručnik o manjinama

U knjizi se nalaze brojni podaci o hrvatskoj manjini koja živi u Baranji, Györ-Moson-Sopronu, Somogyju i Vasi u Mađarskoj, u Sloveniji i u Gradišću u Austriji

Knjiga zbornik dvanaest regionalnih studija pod naslovom Manjine i prekogranična suradnja u alpsko-jadranskom prostoru objavljena na hrvatskom jeziku u prosincu 2002. godine rezultat je dugotrajnog istraživačkog, znanstvenog i stručnog rada, za dio koji se odnosi na Hrvatsku, mr. Mirjane Domini i suradnika u Institutu za migracije i narodnosti nastale u okviru projekta Radne skupine za manjine Komisije za kulturu Radne zajednice Alpe-Jadran. Dvanaest regionalnih studija izrađenih na temelju zajedničke sheme obrađeno je usklađeno, prevedeno i sastavni je dio ovog vrijednog izdanja. Ova studija bit će objavljena na pet jezika RZ Alpe-Jadran.

U skupini su Furlanija-Julijska krajina, Koruška, Gradišće, Veneto, Trentino-AltoAdige, Slovenija, Hrvatska i pet mađarskih županija Somogy, Vas, Baranya, Györ-Moson, Sopron i Zala (znači suverene države, savezne pokrajine, županije i regije).

Madridskom konvencijom 1980. pod pokroviteljstvom Vijeća Europe utemeljena je RZ Alpe-Jadran sa svrhom prekogranične suradnje (dvije susjedne zemlje koje dijeli granica) surađuju u različitim sektorima javnog života, a četiri godine poslije formirana je Radna skupina za manjine (zaslužne Furlanija i Hrvatska koja je tada predsjedala i usmjerila djelovanje Skupine na pravi način).

Težak zadatak

Studijom se htjelo steći pravi uvid u stvarni položaj i prava jezičnih ili nacionalnih manjina na području RZ kako bi se omogućilo bolje razumijevanje položaja manjina i njihova udjela u međuregionalnoj i prekograničnoj suradnji na bilateralnim i multilateralnim osnovama.

Tri cilja koja su postavljena pred autore ostvarena su:

— što potpunija dokumentacija o manjinama koje žive na području RZ Alpe-Jadran,

— prikaz oblika suživota manjinskih i većinskih nacionalnih skupina na području RZ Alpe-Jadran,

— i, kao središnje pitanje, dokumentacija i analiza odnosa između takvih međuetničkih veza i međunacionalnih kontakata stvorenih u okviru prekogranične suradnje i prijedloga za buduću suradnju.

Autori su slijedili shemu povijesnih uvjeta, demografskih kretanja, gospodarstvenih čimbenika, političkih i kulturnih obilježja te odnosa između manjine i većine temeljenih na pravnim osnovama-zakonodavstvu težeći dati stvarnu sliku suživota različitih etničkih skupina. Zadatak nije ni malo lagan.

Autorica mr. Domini daje vrlo preglednu analitičku sliku manjinskog stanovništva u Hrvatskoj. Brojni tabelarni prilozi temeljeni na popisu stanovništva iz 1991, jer je rad bio gotov prije no što su objavljeni zadnji podaci popisa stanovništva 2001), no iz kojih se može iščitati bezbroj vrlo korisnih podataka te više ne bi smjelo biti krivog interpretiranja i tumačenja.

Pluralizam kultura

Posebno bih naglasila navođenje instrumenta za zaštitu manjinskih prava, ustavopravnu regulativu. RH je obvezana vrlo velikim brojem međunarodnopravnih normi u svezi s manjinama, kao što je npr. dokument za manjine u okviru Srednjoeuropske inicijative kojeg je i RH potpisnica, bilateralnim sporazumima o kulturnoj, prosvjetnoj i znanstvenoj suradnji sa Slovenijom i Mađarskom. Onomu tko se bude želio baviti manjinama ova će knjiga biti nezaobilazan »priručnik« za sva područja društvenog života. Mr. Domini za elaboraciju prema zajedničkoj shemi analize između 16 manjinskih zajednica odabrala je mađarsku manjinu u Hrvatskoj.

U ostalim studijama među drugim manjinama govori se o hrvatskoj manjini koja živi u Baranji, Györ-Moson-Sopronu, Somogyju i Vasi u Mađarskoj, u Sloveniji i u Gradišću u Austriji.

Iz svih studija koje čine cjelinu ove knjige uočavamo pluralizam kultura, jezika, suživota s većinom, a zajedničko je svim manjinskim zajednicama njegovanje vrlo žive kulturne razmjene u zemlji i inozemstvu, no u prvom redu s matičnom zemljom.

Naima Balić

Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji

Uoči stupanja na snagu novoga Zakona o HRT-u ministar kulture Antun Vujić 14. veljače održao je konferenciju za medije. Tom prigodom istaknuo je cjelovitost problema koji se njime rješava, kao i činjenicu da je dosad važeći zakon, koji je na snazi od početka 2001. godine, bio prvi korak u stvaranju javne televizije. Kako je Hrvatski sabor potkraj 2001, potpisao europsku konvenciju, javila se potreba izrade novoga zakona, za koji su bili angažirani ponajbolji domaći i strani stručnjaci. Prijedlog Zakona Hrvatski sabor odobrio je 7. veljače, čime je Hrvatska radio televizija i formalno postala javna ustanova. Kao posebno važno pitanje koje je ovaj zakon regulirao ministar je iznio činjenicu da je njime ojačana uloga Programskog vijeća i način na koji se biraju njegovi članovi, oko čega su vođene i najžešće rasprave u Saboru. Demokratičan izbor njegovih članova pokazuje visoke standarde i u europskom smislu. Kao posebnost Zakona istaknuo je i činjenicu da se njime uvažava i mišljenje zaposlenih novinara, što je također jedinstveno u Europi. Ministrove su pretpostavke da će na sljedećoj saborskoj sjednici odbor mjerodavan za to područje pokrenuti postupak izbora Vijeća. Donošenje ovog zakona spriječit će dalje dramatične događaje u vodstavu HRT-a, mišljenja je Vujić.

Hrvatska radiotelevizija ovim zakonom konačno je postala javna, a time je javnost dobila pravo da je kontrolira.

Ministarstvo kulture preuzelo je i zadatak izrade zakona o elektroničkim medijima, a u ožujku će biti izrađen i prvi zakon o medijima. Time je Vlada putem Ministarstva kulture provela niz reformi na području kulture.

Europski ministri kulture u Strasbourgu

U Strasbourgu je 17. i 18. veljače održan neformalni sastanak europskih ministara kulture članica Vijeća Europe, kojem je prisustvovao i hrvatski ministar Antun Vujić. Tema sastanka bio je dijalog među kulturama i projekt sprečavanja konflikata. Tom prigodom posebna pozornost usmjerena je novoj ulozi i novim odgovornostima ministara kulture u dijalogu među kulturama, s posebnim osvrtom na kulturne različitosti. Ministar Vujić imao je izlaganje o temi Kultura i sukob.

Politike za kulturu

Politike za kulturu (Policies for culture) zajednički je projekt Europske kulturne fundacije iz Amsterdama i Udruge ECUMEST iz Bukurešta. Njihov program zasniva se na raznim oblicima partnerstva s nezavisnim kulturnim organizacijama, lokalnim, regionalnim i nacionalnim javnim vlastima, pojedinačnim umjetničkim producentima, kulturnim profesionalcima, sveučilišnim institucijama i stručnjacima s područja kulturne politike na prostoru jugoistočne Europe, kao i na suradnji s ustanovama s područja kulturne politike iz cijele Europe. Ciljevi su te organizacije potaknuti i podržati nezavisni kulturni sektor u zemljama jugoistočne Europe u njegovim naporima da postane dijelom procesa izrade novih kulturnih politika i strategija, kao i izgradnja istinskih radnih odnosa i suradnju između Ministarstva kulture, Sabora, javnih vlasti u gradovima i općinama te samoga kulturnog sektora, kao i pokretanje akcijskih projekata na kojima bi se predstavnike kulturnog sektora i donositelje političkih odluka potaknulo da se uključe u participativan i demokratski društveni dijalog te početak razvijanja konkretne inicijative radi formiranja učinkovite kulturne politike. Umjetnici, profesionalci, istraživači, nevladine udruge, kulturne institucije, predstavnici državne, lokalne i regionalne vlasti, parlamentarni zastupnici i službenici ministarstava trebaju zajedno osmisliti načine na koje kulturni sektor može dalje razvijati svoju ulogu u procesu izrade kulturne politike i kulturne strategije, na inovativan i kooperativan način redefinirati postojeće mehanizme izrade kulturne politike i u praksi ostvariti konkretne rezultate ostvarene putem tog dijaloga. Nedavno je taj program izdao publikaciju Local cultural strategy development for the city of Plovdid — Bulgaria, kao prvu u nizu dvojezičnih, nastalu iz prakse participativne izrade kulturne politike u jugoistočnoj Europi, ostvarenih u okviru programa Politike za kulturu. Knjižica pored opisane strategije donosi i niz zanimljivih metodologija za razvitak lokalne kulturne strategije.

Sve informacije o tom programu i njegovoj djelatnosti mogu se naći na www.policiesforculture.org, kao i njegovu koordinacijskom uredu u Zagrebu.

Antonija Vranić