Vijenac 234

Matica hrvatska

Zlatko Vidačković

Dan Matice hrvatske

Dan Matice hrvatske

Svečanim programom u novoj zgradi Matice hrvatske 10. veljače 2003. obilježen je Dan Matice hrvatske, 161 godinu nakon njezina osnutka.

Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić podsjetio je da je Matica osnovana 10. veljače 1842. pod imenom Matica ilirska (kad je prvi njezin predsjednik bio Janko Drašković), no ilirsko ime brzo se pokazalo iluzijom. Tako Matica hrvatska nakon skupštine 1874 (kada je za predsjednika izabran Ivan Kukuljević Sakcinski), prihvaća nova pravila i napušta ilirsko ime.

Matica je hrvatska, a ne bilo koja, rekao je Zidić, naglasivši da će »nastojati da borba za naša prava ne povrijedi druge«. »Kada me pitaju u političkom kontekstu, da li je vrijeme Matice hrvatske prošlo, kažem ako smo 1971. i 1972. mogli onako odgovoriti, zamislite kako ćemo moći odgovoriti u 161. godini postojanja«, rekao je predsjednik MH Igor Zidić. Ima nekih institucija koje godinama propadaju, a neke se pomlađuju, a Matica hrvatska jest najstarija hrvatska institucija, ali ona je i moderna hrvatska institucija koja se ne mora sramiti prošlosti, niti bojati budućnosti, istaknuo je. Zidić je podsjetio da u MH postoji Klub studenata, da se izdaje studentski list i da se u Matičinim ograncima organizirano radi s mladima, naglasivši da su mladi, iako biološki najjači, danas u najtežoj situaciji. Osvrnuvši se na demografske probleme Hrvatske, naglasio je da oko 70 posto mladih i obrazovanih ljudi želi otići u inozemstvo. »Oni ne osjećaju svoju domovinu kao svoju. Pitanje koje ćemo sve češće i glasnije morati postavljati jest zašto netko tko je vidio kako se stvarala sloboda želi pobjeći iz svoje kuće.« Osvrnuvši se na rastuću globalizaciju, Zidić je istaknuo kako za obranu više nije dovoljno imati »snažne mišice i kalašnjikove«, nego je po uzoru na Dubrovačku Republiku potreban »um, iskustvo, razbor i lukavstvo«, a u tome je velika uloga mladih generacija. »Trebamo snaći snage da zaustavimo i preokrenemo taj trend odlaska mladih u inozemstvo. Moramo se osloniti na vlastitu pamet», upozorio je Zidić, predloživši osnivanje agencije koja bi se brinula o tome da se mladi stručnjaci koji se usavršavaju u inozemstvu i vrate u Hrvatsku. Citirajući stihove poput »budi svoj, vrati se«, napomenuo je da nam slične pjesme koje smo učili kao povijest sada kucaju na vrata budućnosti.

Zidić je pozvao sve javne i kulturne djelatnike, a osobito članove Matice, da se zajednički zalažu za obranu budućnosti našega naroda, ponajprije putem skrbi za mlađe generacije.

Nakon Zidićeva govora počeo je kulturni program, o sklopu kojeg je Pero Kvrgić izveo monolog šjor Bepa iz predstave Zagrljaj Božidara Violića prema pripovijetki Ranka Marinkovića. Martina Sačer na violini je izvela Guslački hir br. 1 Pavla Dešpalja, a Mladena Gavran, Adam Končić i Enes Vejzović izveli su dijelove iz predstave Cabaret ITD Borisa Senkera uz glazbenu pratnju Duška Zubalja.

Zlatko Vidačković

Vijenac 234

234 - 20. veljače 2003. | Arhiva

Klikni za povratak