Atena na moru

Atena na moru

Zaljev Faleron, najkraći izlaz atičke udoline na morsku obalu, u kojem je do razvoja Pireja bila smještena glavna luka grčke metropole, doživio je u posljednjih stotinjak godina, odnosno nakon izgradnje željezničke linije Atena — Pirej 1870. godine, proces intenzivne industrijalizacije, što je rezultiralo uništenjem i zagađenjem krajolika. Kako bi se današnje kaotično stanje promijenilo, izrađen je urbanistički plan čiji su autori arhitekti i planeri grupe Faleron, u koju su uključeni i strani eksperti: Alan Stanton, Reichlin & Robert i SOM. Temeljni je cilj plana ponovna uspostava veze grada i mora, te kreiranje glavne akse za Olimpijske igre 2004. (područje zaljeva bilo je poprište i prve Olimpijade modernog doba 1896). Planom je predviđeno pomicanje sadašnje autoceste sto metara od morske obale, čime se otvara prostor za uređenje obalnoga linearnog parka. Većina je sportskih sadržaja trajnoga karaktera, namijenjena nakon igara lokalnoj zajednici, a osim sportskih objekata planira se uređenje velikog otvorenog javnog prostora (na mjestu staroga trkališta), za kojim vape gusto naseljene okolne četvrti, te poboljšanje javnoga prometnog sustava (uključujući nove tramvajske linije).

Natječaj za sjedište NATO-a

Na međunarodnom natječaju za upravno-poslovnu zgradu glavnoga zapovjedništva NATO-a u Bruxellesu, koji je proveden u tri faze (u razdoblju siječanj 2001 — siječanj 2003) u organizaciji Međunarodne unije arhitekata (UIA) prvo mjesto među pet finalista i nagrada od dvjesto tisuća eura pripala je američko-britansko-belgijskoj kombinaciji SOM + Assar. Drugu nagradu i sto pedeset tisuća eura osvojila je britansko-belgijsko-talijanska grupacija AAG-INT2-SHCA Swanke Hayden Connell International, a treću i iznos od sto tisuća eura američko-britanski tim Koetter, Kim Association. Nakon povećanja broja članica vojnog saveza (sada broji 19, a uskoro 26), 35 godina stara postojeća zgrada glavne komande više ne zadovoljava ni veličinom ni funkcijom, stoga su se u NATO-u odlučili za gradnju potpuno novoga kompleksa na istoj lokaciji prema pobjedničkoj zamisli koju somovci trebaju razraditi do 2005. godine. Njihovo je rješenje generalni sekratar NATO-a lord Robertson opisao izvanrednim, očito zadovoljan ekspresivnošću arhitekture što zrcali modernost i efikasnost NATO-a. Kompleks čine nekoliko paralelnih, međusobno povezanih trakastih krila, čiji krovovi asociraju na valove Atlantskog oceana. Oni se redaju niz kralježnicu kompleksa — središnju šesterokatnu dvoranu, na čijem se pročelju rastvara skulptorski oblikovani ulazni portal kao markantan arhitektonski background za televizijske izvještaje iz središta vojnog saveza.

Rogersov povratak u posao

Nakon što je lord Richard Rogers u ljeto 2001. nimalo aristokratski najuren s realizacije projekta Nacionalne skupštine Walesa, čini se da se sada na mala vrata vraća prestižnom zadatku kojeg je osvojio na arhitektonskom natječaju 1998. Naime, velške su vlasti obznanile da je na javnom nadmetanju za izvođača radova pobjeda pripala građevinskoj tvrtki Taylor Woodrow, čiji je konzultant upravo tvrtka Richarda Rogersa. Iako to nisu nikada javno priznali, velška vlada poznatom je arhitektu otkazala zbog galopirajućeg rasta investicije — od početnih 12 milijuna funti u konačnici su se očekivani troškovi gradnje popeli na iznos između 37 i 47 milijuna. No, debakl je Rogers znao dobro naplatiti — nakon što mu je otkazana suradnja pokrenuo je spor, koji je završen presudom u njegovu korist. Tako mu je klijent za poslove projektiranja bio dužan isplatiti dodatnih 448 tisuća funti, nakon već plaćena honorara od 2,5 milijuna funti. Stoga nije čudno da je njegov povratak u posao izazvao burne reakcije velške javnosti, a vođa lokalnih konzervativaca izjavio je da je bio osupnut kada je čuo da je Rogers opet uključen u projekt. Prema najavi radovi bi trebali otpočeti sljedećega srpnja, a završetak gradnje očekuje se u srpnju 2005.

Ozelenjivanje europskih gradova

Svjesni goleme ekološke krize s kojom je suočen suvremeni svijet, u kojem nova izgradnja i nezaustavljiva urbanizacija sve brže proždiru prirodne resurse, u britanskom arhitektonskom magazinu »The Architectural Review« osmislili su jednodnevnu konferenciju pod naslovom Ozelenjivanje europskih gradova, koja će se održati 19. ožujka u londonskom Kraljevskom institutu britanskih arhitekata (RIBA). Gradovi su nedvojbeno temelj civilizacije, no njihov nagli rast ugrožava planet na kojem živimo. Stoga, ako želimo ostati civilizirani i pokušati živjeti u kakvu-takvu skladu sa zemljom, nužno moramo razviti nove vrste urbanog planiranja, novu arhitekturu i nov odnos prema prirodi. Kako planirati, graditi i živjeti u suglasju s prirodom, pokušat će odgovoriti, ili barem naznačiti moguće odgovore, sudionici konferencije — istaknuti europski arhitekti, stručnjaci za okoliš i krajobrazni dizajneri: Stefan Behnisch (Njemačka), Lucien Kroll (Belgija), Mario Cucinella (Italija), Philippe Samyn (Belgija), Max Fordham (Velika Britanija) i Christoph Ingenhoven (Njemačka). Potpunu informaciju o događanju moguće je dobiti na adresi: www.arplus.com.

Vinko Penezić