Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija

Autor: Hrvoje Šercar, dizajner, veličina: 29,82 x 48,28 mm, naklada: 300 000, datum izdanja: 11. 12. 2002.

Zagrebačka biskupija, opsegom jedna od najvećih europskih biskupskih jurisdikcija, postojala je više od sedam i pol stoljeća prije no što ju je 11. prosinca 1852. papa Pio IX. bulom Ubi primum placuit uzdigao na stupanj nadbiskupije. On je ujedno proglašava metropolitanskim središtem Hrvatsko-slavonske crkvene provincije, sa sufraganskim biskupijama u Senju, Đ akovu i Križevcima.

Čin pape Pia IX. od golema je značenja ne samo za hrvatsku crkvenu nego i za političku povijest. On je korak na putu osamostaljenja, etapa u priznanju prastaroga bića hrvatskoga kraljevstva. Godine 1845. Hrvatski je sabor zatražio od austrijskoga cara, hrvatskoga kralja, da »podigne zagrebačku biskupiju u nadbiskupiju« i tako je razriješi ugarske (kaločke i ostrogonske) nadležnosti. U sedmogodišnjem političkom pogađanju između Austrije, Ugarske i Svete Stolice Hrvatska je dobila svoju nadbiskupiju i metropoliju, ali s nijansama izmjene granica: u drugoj redakciji papine bule Knin se ekskorporira iz Hrvatske i vidi se u Donjoj Dalmaciji. Prvi zagrebački nadbiskup Juraj Haulik svečano je ustoličen 8. svibnja 1853. Na čelnom mjestu zagrebačke nadbiskupije slijedili su potom: Josip Mihalović, Juraj Posilović, Antun Bauer, Alojzije Stepinac, Franjo Šeper, Franjo Kuharić, a s Josipom Bozanićem zagrebačka je nadbiskupija ušla u dvadeset i prvo stoljeće.

Promišljeni izbor motiva i suzdržana, prigodi primjerena, uporaba boja karakteriziraju izgled poštanske marke. Elegancija autorske ideje (H. Šercar) i profinjenost izvedbe rezultirale su i reprezentativnim izdanjem prigodnog albuma u kojem je objavljen tekst Željke Čorak (djelom prenesen u uvodu ovog teksta) o zagrebačkoj nadbiskupiji na hrvatskom i engleskom te na latinskom jeziku. Svaki od tekstova Šercar je opremio inicijalom (sitnoslikom) skladno spojivši višestoljetnu tradiciju sa svojim suvremenim likovnim izričajem. Uz četverac maraka i prigodnu omotnicu prvoga dana (FDC) album sadrži i cijeli arak sa devetnaest maraka i jednim privjeskom na kojem je prikazan detalj freske iz kapele svetog Stjepana — anđeo svirač brusine, nastale u 14. stoljeću. Uz stoljeće i pol zagrebačke nadbiskupije album podsjeća i na devet stoljeća Zagreba i zagrebačke biskupije, jer sadrži seriju maraka, prigodni blok, dva FDC-a i list prvoga dana koji su tim povodom izdani 1994. Kao ilustracije u albumu su, između ostalog, uporabljene fotografije staroga portala zagrebačke katedrale i kasnogotičkog biskupskog štapa (15. stoljeće) i preslike Bolléova nacrta novih tornjeva katedrale te dijela Ubi primum placuit. Uz potpisane ilustracije i kraći tekst o povijesti zagrebačke biskupije prigodni album bio bi zanimljiv i izvan filatelističkih krugova.

Sandra Cekol