Vijenac 233

Likovnost

Izložba plakata HNK Zagreb u Londonu

Likovno čitanje predstave

Medij likovne umjetnosti poslužio je kao odašiljatelj poruke o kazalištu kako bi se, ovom prigodom u Londonu i Velikoj Britaniji, a u drugim prigodama, kako se najavljuje, i u nekim drugim zemljama, uspostavili kontakti i otvorila vrata za nastupe HNK u inozemstvu

Izložba plakata HNK Zagreb u Londonu

Likovno čitanje predstave

Medij likovne umjetnosti poslužio je kao odašiljatelj poruke o kazalištu kako bi se, ovom prigodom u Londonu i Velikoj Britaniji, a u drugim prigodama, kako se najavljuje, i u nekim drugim zemljama, uspostavili kontakti i otvorila vrata za nastupe HNK u inozemstvu

Kazališni plakat zasebna je disciplina primijenjene umjetnosti što povezuje likovnu i kazališnu umjetnost. Tijekom vremena doživio je veliku preobrazbu od prvobitne informativne zadaće, kada je služio gotovo kao jedini izvor obavijesti o kazališnoj predstavi. Sastojeći se isključivo od tekstualnoga dijela, davao je sve potrebne informacije o komadu koji se izvodi, o cijenama ulaznica, datumima predstava. Današnja se uloga kazališnoga plakata uvelike promijenila. U moru dostupnih najrazličitijih izvora informacija on služi više kao podsjetnik na predstavu. Na ulici i u javnim prostorima skreće pozornost prolaznika i zato je njegov vizualni izgled od presudne važnosti.

Bogati fundus

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu razvilo je unatrag dvadesetak godina intenzivnu suradnju s likovnim umjetnicima na izradi plakata i oblikovanju ostalih kazališnih izdanja. Nastala je tako bogata galerija likovnih radova nadahnutih kazalištem. Taj bogati fundus HNK je odlučilo iskoristiti u svom proboju u svijet.

U Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Londonu postavljena je izložba kazališnih plakata, scenografskih skica i keramičkih predmeta nadahnutih kazališnom umjetnošću pod naslovom Doprinos vizualnih umjetnosti kazališnim produkcijama. Izložba je pružila uvid u raznolikost i opsežnost djelatnosti središnje nacionalne kuće te repertoara Opere, Drame i Baleta. Medij likovne umjetnosti poslužio je kao odašiljatelj poruke o kazalištu kako bi se, ovom prigodom u Londonu i Velikoj Britaniji, a u drugim prigodama, kako se najavljuje, i u nekim drugim zemljama, uspostavili kontakti i otvorila vrata za nastupe HNK u inozemstvu. S time je u vezi postignut pun pogodak jer su među posjetiteljima, pored kustosa nekoliko londonskih muzeja, bili ravnatelji Kraljevske opere i kazališta Sadler’s Wells. Oni su pokazali najviše zanimanja za osebujna djela po kojima možemo biti prepoznatljivi, balete Đ avo u selu i Mačak u čizmama.

Hrvatsko veleposlanstvo u Londonu na čelu s veleposlanikom Joškom Parom i atašeom za kulturu Florom Turner čini napore za što veću nazočnost hrvatske kulture u Velikoj Britaniji i Londonu, u kojemu se dnevno održi osamsto kulturnih događaja. Nevelik izložbeni prostor u prizemlju veleposlanstva koristi se za promocije knjiga, koncerte i izložbe. Sada su, zahvaljujući pomoći sponzora Atlantic grupe, Croatia osiguranja, Cedevite, Farmacije, Fine, Ine, Irisa, Siemensa i Zagrebačke turističke zajednice, predstavljeni plakati, scenografske skice, keramika i dokumentarni film Jakova Sedlara na engleskom jeziku o povijesti i značenju HNK. Izložbu je postavio Zlatko Kauzlarić Atač.

slika slika

Trostruka funkcija

Kazališni plakat ima trostruku funkciju. On predstavlja kazališni komad, kazališnu predstavu kao interpretaciju ili čitanje komada i samosvojan je likovni izraz. Osim toga, on je jedan od rijetkih fizičkih tragova što ostaju nakon predstave. Za prosudbu likovne vrijednosti pozvani su likovni stručnjaci, a o uspješnosti izražavanja kazališnoga sadržaja ocjenu mogu izreći i oni koji se bave kazalištem.

U tome smislu na izložbi je odskočio plakat baleta Đ avo u selu autora Ivana Lovrenčića. Svojim koloritom on jasno govori o nacionalnom karakteru i folklornom idiomu baleta, a likom đavla koji drži licitarsko srce upućuje u sadržaj. Određena asocijativna povezanost u variranju istog motiva nalazi se u tri plakata Borisa Bućana za Puccinijev Triptihon, odnosno opere Plašt, Sestra Angelica i Gianni Schicchi. Ostali izlošci su u velikom rasponu figurativnosti i ekspresivnosti, bliži ili dalji od sadržaja kojim se bave, ovisno o shvaćanju i nadahnuću autora. A njih je bilo četrdesetak: Dubravka Babić, Branko Bahunek, Andrea Bassi, Mersad Berber, Peruško Bogdanić, Zlatko Bourek, Boris Bućan, Daniel Butala, Dragica Cvek-Jordan, Braco Dimitrijević, Nenad Dogan, Zdravko Đ erek, Anton Toni Franović, Boris Glumac, Dalibor Jelavić, Vasilije Josip Jordan, Nives Kavurić-Kurtović, Zlatko Kauzlarić Atač, Eugen Kokot, Ivan Lacković Croata, Željko Lapuh, Dina Lenković, Vasko Lipovac, Zvonimir Lončarić, Edo Murtić, Dimitrije Popović, Ivica Propadalo, Ivan Rabuzin, Vjekoslav Vojo Radoičić, Nikola Reiser, Vjekoslav Richter, Duško Šibl, Ivica Šiško, Matko Trebotić, Josip Vaništa, Fadil Vejzović, Munir Vejzović. Autori scenografskih skica su Dinka Jeričević i Zlatko Kauzlarić Atač, kostimografskih skica Ika Škomrlj, a keramike Andrea Bassi, Vera Dajht-Kralj, Ljerka Njerš i Božena Štih-Balen.

Davor Schopf

Vijenac 233

233 - 6. veljače 2003. | Arhiva

Klikni za povratak