KRONIKA DOGAĐAJA

Izašao je peti broj časopisa »Cvitak, list za sretno djetinjstvo«, god. III, siječanj 2003, izdavača Matice hrvatske Čitluk.

Matica hrvatska Čitluk jedina je kulturna ustanova u tom gradu koja organizira kulturne priredbe i bavi se izdavaštvom, a u protekloj godini bila je jedan od najaktivnijih i ponajboljih Matičinih ogranaka u Bosni i Hercegovini, kako po broju održanih kulturnih manifestacija tako i po broju i kvaliteti nakladničkih ostvarenja. Za svestrane aktivnosti ogranka Matice iz Čitluka najzaslužniji je njezin predsjednik prof. Andrija Stojić, koji u novoj godini namjerava još više pozornosti posvetiti radu s učenicima i mladim matičarima.

Daruvar

U Pastoralnom centru Župe presvetog Trojstva, 31. siječnja Matica hrvatska Daruvar predstavila je monografiju Daruvar u slici i riječi.

Glina

U Gradskoj knjižnici i čitaonici u Hrvatskom domu u Glini susreli su se članovi ogranaka Matice hrvatske iz Petrinje — Davor Salopek, predsjednik, Ivica Golec, Ivan Rizmaul, Vladimir Krpan i Hrvoje Bešlić i Matice hrvatske iz Gline — Željko Jambrešić, Željko Badovinac, Đuro Šterk, Vladimir Gregurić i Marko Sremić. Petrinjski ogranak, koji ima bogatu višegodišnju izdavačku djelatnost namjerava uspostaviti tijesnu izdavačku aktivnost s ogrankom iz Gline. Zajednički će raditi na Petrinjskom zborniku i glinskim novinama Matici glinskoj.

Istovremeno je u Knjižnici bila predstavljena prigodna izložba pod nazivom Dvanaest godina izdavačke djelatnosti Matice hrvatske u Petrinji.

Karlovac

Ogranak Matice hrvatske Karlovac predstavio je u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu novi dvobroj časopisa za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja »Svjetlo« 3-4. Tom prigodom glavna i odgovorna urednica časopisa Irena Lukšić istaknula je da su prethodne dvije redakcije koje su časopis »Svjetlo« vodile tijekom devedesetih godina, odnosno tijekom i nakon Domovinskoga rata, veliku pozornost posvećivale mjesnim temama. Ona drži kako je to vrijeme prošlo, te je apelirala na sve Karlovčane da se dobrim tekstovima priključe objavljivanju u »Svjetlu«. Ujedno je upozorila kako je uredništvo časopisa donijelo odluku da će jedini kriterij pri izboru tekstova biti vrijednosni i estetski i da u časopisu neće objavljivati političke tekstove. Anđelko Novaković, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, nazvao je časopis sjajnim susretom lokalnoga, nacionalnog i izvannacionalnoga; akademik Nedjeljko Fabrio podsjetio je na povijesni put toga časopisa, istaknuvši da je on nastavak jedne prekrasne tradicije karlovačkoga časopisanja, čiji je prethodnik pod istim naslovom izlazio u Karlovcu od 1884. do 1904. godine, a uređivao ga je Dušan Lopašić. »Svjetlo« je obnovljeno kao časopis Matice hrvatske 1965. do 1971, a iznova je pokrenut 1990. Prema riječima Ivana Jurkovića, predsjednika ogranka Matice hrvatske Karlovac, ostavio je dubokoga traga među Karlovčanima. Danko Plevnik, publicist i znanstvenik, član uredništva časopisa, dodao je da je »Svjetlo« simbol hrvatskoga kulturnog identiteta.

Križevci

U križevačkom parku pred obeliskom na središnjem križevačkom trgu, Križevčani su 14. siječnja odali spomen pjesniku i putopiscu Antunu Nemčiću Gotovinskom u povodu sto devedesete obljetnice njegova rođenja. Vijenac na spomenik i pjesnikov grob položili su u ime ogranka Matice hrvatske Križevci Renata i Franjo Husinec i gradonačelnik Križevaca Branko Hrg. Prigodan koncert na snijegu pored spomenika izveo je mješoviti zbor Hrvatskoga pjevačkog društva Kalnik.

U izložbenom salonu Matice hrvatske Križevci 17. siječnja započeo je novi, ovogodišnji ciklus pod naslovom »bez veze 2003«. Prvi autor koji se predstavio instalacijama pod naslovom Točka na kraju rečenice akademski je slikar Zoran Pavelić. Na otvaranju izložbe o slikaru i njegovim djelima govorio je Saša Živković, profesor likovne kulture iz Križevaca, koji je i osmislio novi izložbeni ciklus. Otvaranju izložbe prisustvovali su mnogobrojni ljubitelji umjetnosti iz Križevaca, Koprivnice i Zagreba, među kojima i doajen hrvatskoga kiparstva Ivan Kožarić, s kojim je tom prigodom dogovorena izložba u Matici hrvatskoj Križevci za rujan ove godine.

Mostar

U organizaciji Matice hrvatske Mostar i Matice hrvatske Imotski u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače predstavljena je knjiga Život po protokolima, novinara Josipa Jovića iz Splita. Knjigu su, uz autora, predstavili akademik Josip Pećarić, dr. Božo Žepić, Miroslav Ivić, Petar Miloš i Suzana Budimir. Dr. Žepić istaknuo je da knjiga opsežno i efektno govori o suvremenoj hrvatskoj stvarnosti, o procesu globalizacije i njegovim posljedicama za Hrvatsku, te o stanju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Novi Marof

U prepunoj župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Novom Marofu nakon služenja sv. mise predavanje je održao fra Zvonimir Bono Šagi. Predavanje pod nazivom Obitelj, crkva, škola fra Bonu Šagi organizirali su Matica hrvatska Novi Marof i samostan svetog Antuna Padovanskog. Fra Bono Šagi govorio je o suvremenim trendovima u društvu i o položaju obitelji u današnjem društvu. Naglasio je složenost u političkom, gospodarskom i društvenom okružju te trzavice među ljudima i narodima, koje često uzrokuju različite sukobe s dalekosežnim posljedicama, a u svemu tome značajnu ulogu mora imati obitelj kao temelj društva. Posebno je istaknuo da je crkva ona duhovna i moralna snaga koja svakog čovjeka mora učiti dobru i ljubavi prema bližnjemu, a škola je veza između obitelji i društva. Ta tri čimbenika imaju ponekad jednaku važnost u stvaranju humanijeg društva, posebno u odgoju mladih koji su njegov temelj.

Opatija

Predstavnici ogranaka Matice hrvatske iz Crikvenice, Čabra, Delnica, Kastva, Lošinja, Mrkoplja, Ogulina, Opatije, Rijeke, Senja i Viškova okupili su se u Opatiji na poziv glavnoga tajnika Matice hrvatske Zorislava Lukića, a povod okupljanju bile su predstojeće unutarorganizacijske formalne promjene, jer se prema izmijenjenom Zakonu o udrugama otvorila mogućnost da se dosadašnje udruge ponovno preformuliraju u samostalne ogranke.

Osijek

U prepunoj svečanoj dvorani Pedagoškog fakulteta 16. siječnja ogranak Matice hrvatske Osijek i Naklada Ljevak iz Zagreba predstavile su knjigu Intimno i javno — suvremena hrvatska autobiografska proza, objavljene u biblioteci Razotkrivanja poznate osječke književnice i kritičarke Helene Sablić Tomić. Nives Tomašević iz naklade Ljevak u uvodnom izlaganju rekla je kako je novopokrenuta biblioteka Razotkrivanja zamišljena kao mjesto objavljivanja monografskih književno-povijesnih i književno-kritičkih studija, do sada neobjavljenih hrvatskih književnika, pretisaka kulturološki važnih publikacija i feljtonističkih i esejističkih promišljanja hrvatske književne suvremenosti, a knjiga Helene Sablić Tomić prvi je sustavno poetički opis tipova i modela suvremene hrvatske autobiografske proze. U nadahnutom govorenju o knjizi Intimno i javno Andrea Zlatar Violić istaknula je da je knjiga Helene Sablić Tomić konačna točka velikoga višegodišnjega posla, to vrednijega jer je hrvatska autobiografska proza golema, ali i znanstveno neuhvatljiva tema, koja je sada dostojno i pregledno elaborirana. Posebno je pohvalila način na koji je Helena Sablić Tomić razriješila problem periodizacije u svojoj studiji, s obzirom na činjenicu da je autobiografska proza žanr iznimno vezan uz stvarnost.

U Hrvatskome narodnom kazalištu u Osijeku, u organizaciji osječke Matice i nakladnika Alfe iz Zagreba 27. siječnja predstavljen je roman za mlade Tajna jednog videozapisa osječkoga književnika Ante Gardaša. U predstavljanju knjige sudjelovali su Helena Sablić Tomić, Vjekoslav Bizjak i Anita Schmidt, glumica osječkoga HNK.

Podstrana

Iz tiska je izašao novi broj »Podstranskoga lista«, br. 4. i 5, god. II, prosinac 2002, kojega je osnivač i izdavač ogranak Matice hrvatske Podstrana, sa suizdavačem Turističkom zajednicom Podstrana.

Rijeka

Humana ekologija nova je knjiga prof. Jurja Plenkovića, koju je predstavio ogranak Matice hrvatske Rijeka u dvorani Filodrammatica, a o kojoj su govorili Dražen Domandžić, Ivo Rendić-Miočević, vlč. Petar Tomašić i Darko Deković, a za glazbeni ugođaj pobrinula se ženska klapa »Kamelije«. Ulomke iz knjige čitale su Nada Boban i Višnja Beković.

Slatina

Dvadeset i trećega siječnja predstavljena je u Zagrebu djelatnost ogranka Matice hrvatske Slatina. Predstavljane je započelo koncertom mladih slatinskih umjetnika Sunčane Turk, Ante Blaževića i Miloša Cvjetkovića. Slatinski ogranak predstavili su Danica Krehula, predsjednica slatinskog ogranka, Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske i Dragica Šuvak, urednica Male slatinske biblioteke. Po riječima Danice Krehule slatinska je Matica nastojala nizom različitih kulturnih aktivnosti artikulirati potrebe slatinske sredine, a grad Slatina imao je svoju građansku povijest i u kulturalnome smislu, što je Matica nastojala uvijek slijediti. Dok na tom tragu nisu mogli djelovati osnivači ogranka iz 1971, na slatinskim je članovima Matice da na tome nastoje od 1991. kada je obnovljen rad ogranka. Osim samostalnim projektima, tribinama, predavanjima i koncertima slatinska Matica dobro surađuje i s ostalim kulturnim ustanovama. U sklopu djelatnosti ogranka posebno mjesto pripada nakladničkoj djelatnosti o kojoj je govorila Dragica Šuvak. Objavljivanjem kvalitetnih knjiga slatinska Matica nastoji taj grad uvrstiti u skupinu onih hrvatskih gradova koji imaju vlastitu nakladničku djelatnost. U okviru programa predstavljena je knjiga Poruka pateru Kolbu Mirka Kelemena, sedma knjiga Male slatinske biblioteke, uz zagrebačku praizvedbu Kelemenove skladbe Venus, Orion, Andromeda u izvedbi slatinskoga Djevojačkog zbora »Zvjezdice« pod ravnanjem maestra Zdravka Šljivca. Kelemenova knjiga zbirka je kratkih tekstova u kojima poznati skladatelj iznosi sjećanja na slavne ljude koje je upoznao, među kojima su John Cage, Sergiu Celibidache, Alma Mahler, Salvador Dali, ali i slavni hrvatski umjetnici kao Boris Papandopulo i Ivo Pogorelić. Predstavljajući knjigu Poruka pateru Kolbu, Nedjeljko Fabrio je istaknuo kako je riječ o briljantnoj knjizi koja se čita nadušak, a govori i o tome koliko je hrvatski narod europski.

Slavonski Brod

Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod i KKD Ivana Brlić Mažuranić priključili su se obilježavanju sto i dvadeset pete obljetnice baleta u Hrvatskoj, organiziravši bogat program. 19. siječnja na pozornici KKD Baletna trupa »Croatia«, koju čine solisti i članovi Baleta zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, izvela je baletnu predstavu prema operi F. Lehara Vesela udovica. Predstavljena je knjiga 125 godina baleta u Hrvatskoj, o kojoj su govorile Maja Zalar Đ urinović i Sonja Kastl, a istovremeno je u Staklenom salonu predstavljena izložba fotografija iz povijesti zagrebačkoga baleta.

Tovarnik

Ove godine obilježava se sto i trideset godina od rođenja Antuna Gustava Matoša i želja je ogranka Matice hrvatske Tovarnik da godišnjica bude obilježena, uz ostalo, i obnovljenom rodnom kućom velikoga književnika. Čelništvo ogranka Matice hrvatske Tovarnik i gospodarski tajnik Matice hrvatske Vedran Šošić stoga su se sastali s Antom Simonićem, potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske, i zamolili ga za financijsku pomoć. Potpredsjednik Vlade pozdravio je rekonstrukciju i gradnju spomen-kuće Antuna Gustava Matoša, ocjenivši projekt sveopćim kulturološkim i ideološkim te obećao poduprijeti nastojanja Matice hrvatske Tovarnik kako bi se projekt obnove što prije realizirao. Kao potencijalni donator spominje se i Francusko veleposlanstvo, jer je Matoš dio života i rada proveo u Parizu. Obnovljena kuća trebala bi postati sjedište manifestacije Matoševi dani, koja bi se trebala odvijati u Vukovaru i Iloku, a sadržavat će spomen-postav predmeta Matoševa djetinjstva. Također, prostor će biti namijenjen otvaranju knjižnice i čitaonice i organiziranju promocija i izložbi.

Trogir

Tradicionalna suradnja ogranaka Matice hrvatske Trogir i Šibenik nastavila se i u ovoj godini. U atriju muzeja grada Trogira otvorena je izložba radova članova Odjela za likovno stvaralaštvo Matice hrvatske Šibenik. Izložba koja je tijekom prosinca bila postavljena u šibenskoj Galeriji sv. Krševana sada je preseljena u Trogir.

Vinkovci

Sedamnaestoga siječnja u dvorani Matice hrvatske Vinkovci predstavljene su dvije knjige Tomislava Žigmanova, Bunjevca iz Subotice. Zbirka pjesama pod naslovom Bunjevački blues i knjiga proznih zapisa i crtica Iza efemerija svakodnevlja, u kojoj je autor objavio zapise, komentare na aktualna zbivanja, razmišljanja i crtice što ih je od 1998. do prošle godine objavljivao u subotičkom listu »Žig«, koji se bavio predstavljanjem kulturnih vrednota hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini, a lani je ukinut. Tomislav Žigman govori o prilikama u Vojvodini, posebice o tamošnjim političkim igrama kojima se nastoji razjediniti hrvatsko nacionalno biće i o svome nastojanju na očuvanju opstojnosti hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini kulturnim djelovanjem. Podsjetio je da je u Vojvodini u posljednjih deset godina pedeset tisuća Hrvata manje.

Neobičan izložbeni prostor ovih je dana obilježio desetu godišnjicu postojanja. To je Galerija Matice hrvatske Vinkovci »Slavonija sveta zemlja hrvatska«, smještena u izlogu središnje gradske ljekarne i najposjećeniji izložbeni prostor u Vinkovcima. Osnivač i idejni začetnik galerije je Antun Babić, vinkovački akademski kipar i grafičar. Prva izložba održana za Božić 1992. godine bila je izložba božićnih jaslica pokojne kiparice Alojzije Ulman, koja ih je sama aranžirala u razorenomu ambijentu grada. U galeriji su izlagali mnogi poznati umjetnici iz vinkovačkoga kruga, ali i mladi, još neafirmirani autori. Osim slikarskih i kiparskih, bilo je i izložbi dokumentarnoga karaktera, koje su popratile različita lokalna događanja. Ostvarena je dobra suradnja s vinkovačkim Foto klubom, Gradskim muzejom i Dječjim domom »Sveta Ana«. Tijekom proteklih deset godina postavljeno je više od sto i pedest izložbi, a odnedavno je uređenje neobična izložbenog prostora preuzeo Danijel Petković iz Gradskoga muzeja Vinkovci, član odjela za kulturnu baštinu ogranka Matice hrvatske Vinkovci.

Zadar

Sedamnaestoga siječnja u prostorijama ogranka Matice hrvatske Zadar predstavljena je knjiga Trećejanuarska Hrvatska Joška Čelana, autora knjiga Oklevetani Narod i Oteti zaborav. Osim autora, opsežan uvid u knjigu dala su još dvojica novinara; Josip Jović, urednik »Slobodne Damacije« i Ivica Marijačić, urednik tjednika »Hrvatski narodni list«. U knjizi Trećejanuarska Hrvatska Joško Čelan bavi se političkim prilikama nakon državnih izbora 3. siječnja 2000.

U zadarskoj Matici hrvatskoj, 23. siječnja, dr. sc. Branimir Molak — ugledni zagrebački energetičar, održao je zapaženo predavanje pod naslovom Energetika u Hrvatskoj. U dvosatnom izlaganju i raspravi koja je potom nastala dr. Molak je govorio o stanju proizvodnje, potrošnje energije te strategiji, pogrešnim potezima, prognozama i štetama u energetskom sustavu. Nizom činjenica upozorio je na posljedice prekomjernih cijena energenata u nas, lošem i nekvalitetnom informiranju građana o energetici i o mogućim izlazima iz energetskoga labirinta u kojem se našla Hrvatska. To je bilo prvo predavanje organizirano zajedničkom akcijom ogranka Matice hrvatske Zadar i Zajednice tehničke kulture Zadarske županije, Strukovne udruge Zadar, a prema riječima organizatora, sa željom da se ovako uspostavljena suradnja na višestruku korist Zadrana nastavi.

Dvadeset i četvrtoga siječnja u dvorani Matice hrvatske u Zadru predstavljena je knjiga Piazza Navona Roberta Bacalje, autora nekoliko zbirki čakavske poezije, doktora književnosti na Sveučilištu u Zadru. O knjizi je govorio akademik Nikica Kolumbić, prof. dr. Tomislav Maštrović, prof. dr. Antun Murn te sam autor, a ulomke iz knjige čitali su glumci Kazališta lutaka Zadar Milena Dundov i Sanja Zalović. U glazbenom dijelu programa nastupila je klapa »Anima maris« s nekoliko dalmatinskih pjesama.

Zelina

Izašao je prvi broj »Ljetopisa Svetoga Ivana Zeline«, novina Matice hrvatske Sveti Ivan Zelina za kulturu, prosvjetu i književnost. Glavni urednik novina je Mladen Houška.

A. Č.-K.