Svijet Williama H. Foxa Talbota na izložbi u New Yorku

Svijet Williama H. Foxa Talbota na izložbi u New Yorku

International Center of Photography u New Yorku priredio je opsežnu i zanimljivu izložbu First Photographs: William Henry Fox Talbot and the Birth of Photography o Fox Talbotu kojeg čitav svijet poznaje kao jednog od pokretača fotografije iz prve polovice 19. stoljeća. Talbot je usavršio proces negativ-pozitiv, te je eksperimentirajući s camerom obscurom uveo tehniku kalotipije (patentira je 1841) — preteče današnje norme negativ-pozitiv. Mnogi ga uspoređuju s Francuzom Daguerreom. Izložba je koncipirana tako da posjetioca uvede u cjelokupan svijet Talbota kao znanstvenika-bogataša i umjetnika-romantičara u doba prosvjetiteljstva i industrijske revolucije. Obje strane njegove ličnosti pridonijele su razvoju rane fotografije budući da se Talbot razvijao kao svestrani znanstvenik, poliglota i sjajan kemičar, te istraživač mogućnosti svjetla i leća. »Fotogensko crtanje« doživljavao je kao romantičar, te je pravokutni okvir slike preuzeo iz tradicije slikarstva. Talbotova fotografska slika štura je i poetična. Organizatori izložbe Museum of Photographic Art u San Diegu i Talbot Comittee, prikazali su ga u kontekstu pravog viktorijanca, pa se kroz izložbu osim s djelima upoznaje i s osobnim, kulturnim i znanstvenim krugovima u kojima se kretao Talbot. U ICP-iju u tijeku su još dvije izložbe (otvorene do polovice veljače): Time of Change: Bruce Davidson, Civil rights Movement, 1961-65 i Weegee’s Trick Photography.

Grčević i djeca svijeta

Samoborska Foto Galerija Lang nastavlja rad izložbom fotografija Mladena Grčevića Djeca svijeta (od 12. siječnja od 9. veljače 2003.). Mladen Grčević (1918) jedan je od fotografa s najdužom karijerom na našoj fotografskoj sceni, te ime koje je odavno postalo klasikom hrvatske fotografije. Poznat je po portretima ljudi s brojnih dalekih putovanja, kao izvrstan snimatelj arhitekture, te teoretičar i povjesničar fotografije.

Smrt Herba Rittsa

Američki fotograf Herb Ritts umro je u Los Angelesu u pedeset i prvoj godini, 26. prosinca 2002. Proslavio se vlastitom estetikom slike i klasično komponiranim fotografijama poznatih i slavnih. Njegove fotografije uvijek otkrivaju ljepotu ljudskog tijela, kao i tendenciju da svoje subjekte prikaže u najboljem svjetlu. Radio je za mnoge modne časopise, a bio je uspješan i kao režiser televizijskih reklama i video spotova.

Novi centar za fotografiju u Švicarskoj

Ove godine planira se otvorenje centra za fotografiju koji će nastati udruženjem snaga švicarske Fotostiftung Schweiz i Fotomuseum Winterthur, te će dovršenjem postati vjerojatno najveći centar za fotografiju u Europi. Obje institucije zadržat će svoju individualnost; naime Fotomuseum Winterthur svoju aktivnost nastavit će u smislu izlaganja međunarodne suvremene fotografije, majstora povijesti fotografije i primijenjene fotografije, dok će se Fotostiftung koncentrirati na razvoj, održavanje i konzerviranje fotografskog naslijeđa.

Portreti fotografkinje Lee Miller

Britanski izdavač Thames and Hudson publicirao je knjigu portreta fotografkinje Lee Miller, Portraits of a life, autora Richarda Calvocoressija (ISBN 0500 542600, sa 157 ilustracija). Lee Miller dvadesetih godina 20. stoljeća odlazi iz SAD-a u Pariz kako bi studirala fotografiju, te ostavlja karijeru modela. Tamo postaje učenica i ljubavnica Man Raya i ubrzo se razvija u nadrealističnu umjetnicu. Kako se kreće u umjetničkim krugovima i druži s piscima, slikarima, kiparima, modnim dizajnerima i glumcima, snima njihove portrete koji su publicirani u ovoj knjizi (većina prvi puta). Radi se o portretima Pabla Picassoa, Max Ernsta, Fred Astairea, Dore Maar, Henry Moora i drugih. Lee Miller posvećuje se — osim portretima, snimanju mode, te radi za Vogue u studiju u Parizu, kasnije i u New Yorku. Nakon Drugog svjetskog rata živi u Engleskoj te se udaje za pisca, slikara i kolekcionara Rolanda Penrosea.

Iva Brezovečki-Biđin