Skakaonica u Innsbrucku

Skakaonica u Innsbrucku

Novogodišnje natjecanje u skijaškim skokovima Četiri skakonice privuklo je pažnju ne samo zaljubljenika atraktivnog zimskog sporta nego i arhitektonskog globusa. Naime jedan od tradicionalnih domaćina poznate turneje svjetskih orlova na skijama je i austrijski Innsbruck, u kojem je ovogodišnje nadmetanje prvi put održano na novoj skijaškoj skakaonici Bergisel, čija je izgradnja dovršena prošloga ljeta prema zamisli Zahe Hadid (1950). Znamenita iračko-britanska arhitektica, koja je svjetsku slavu stekla dekonstruktivističkim crtežima i izložbenim postavama, posljednjih je godina angažirana na brojnim ambicioznim projektima, većinu kojih je osvojila na međunarodnim natječajima, pa tako i skakaonicu u Innsbrucku, koju sama autorica opisuje kao »sredstvo za vrhunski sport oblikovano matematičkom preciznošću«. Elegantna betonska rampa što pri vrhu, omotana oko podupirajućeg betonskog pilona, prelazi u prostranu platformu sa kafeom i vidikovcem, izvedena je u nastavku Olimpijske arene (poprište Zimske olimpijade 1964), a oblikovanjem je i impozantnim dimenzijama (visoka 48 i duga 90 metara) novi arhitektonski znamen Innsbrucka.

Otkazana gradnja novoga Guggenheima

Da je uspjeh varljiv, a kolo se sreće okreće i najvećima, svjedoči vijest o odustajanju od gradnje novoga Guggenheimova muzeja u New Yorku što ju je objavila Zaklada Guggenheim potkraj prosinca. Plan za gradnju 950 milijuna dolara vrijedna muzeja prema ideji Franka Gehryja, autora znamenitoga Guggenheimova muzeja u Bilbau, obznanjen je 2000. godine, a fantastična oblakolika građevina od titanija na dokovima East Rivera južno od Brooklynskog mosta, koju su kritičari ocijenili »ledolomcem oblikovanja, što krči put kroz rigidni urbanizam i zakrečene umove«, trebala je biti vrhunac ambiciozno zamišljene ekspanzije muzeja direktora Thomasa Krensa. No nakon zatvaranja ekspoziture u Las Vegasu, smanjenja muzejskog proračuna i programa te otpuštanja osoblja, i novi Gugenheimov muzej na East Riveru pade kao žrtva financijskih poteškoća u koje je zaglibila poznata Zaklada. Ipak Guggenheim nije u potpunosti odustao od realizacije projekta u sljedećem desetljeću, ali u mnogo skromnijem opsegu od prvobitno planiranih 53 000 četvornih metara površine i u skladu s gradskim master-planom za revitalizaciju Donjeg Manhattana.

Natječaj za WTC u New Yorku

Osim vijesti o restrikciji Guggenheimovih planova najveću pozornost njujorške stručne javnosti, a i šire, u proteklih mjesec dana izazvala je objava rezultata međunarodnoga natječaja za lokaciju Svjetskog trgovačkog centra (WTC). Na spektakularnoj trosatnoj javnoj prezentaciji, održanoj 18. prosinca u stakleniku Svjetskog financijskog centra s vizurom na obližnju raščišćenu lokaciju nekadašnjeg WTC-a, predstavljeno je sedam radova finalista, koje je Korporacija za razvoj Donjeg Manhattana odabrala u listopadu između 400 natječajnih ideja, nakon čega je autorima dan rok od dva mjeseca za doradu prijedloga. Među autorima izabranih rješenja nalaze se redom najveća imena svjetske arhitekture: Daniel Libeskind (Berlin), tim SANAA (u kojem su između ostalih njujorški SOM, Neutelings Riedijk iz Rotterdama i tokijski studio SANAA), THINK Design (Shigeru Ban iz Tokija i Njujorčani Frederic Schwartz, Ken Smith i Rafael Vignoly), Foster i partneri iz Londona, United architects (tim mladih lavova predvođenih Gregom Lynnom iz Los Angelesa, u kojem su još i Reieser Umemoto iz New Yorka, londonska FOA i amsterdamski UN studio), njujorški dream team koji čine Richard Meier, Peter Eisenman, Charles Gwathemey i Steven Holl te lokalni tim Peterson i Littenberg. Njihova rješenja s vatrometom fantastičnih elemenata, u rasponu od kristaličnih tornjeva, najviših na svijetu, i nebeskih vrtova do spektakularnih staklenika i deniveliranog memorijalnog parka dvadeset metara ispod razine ulice, pokrenula su žustru javnu polemiku, a konačna odluka o pobjedniku očekuje se potkraj siječnja, do kada i traje izložba natječajnih radova.

Knjiga o arhitektu Iskri

U prosincu je izišla iz tiska te javnosti predstavljena 21. prosinca u pulskom multimedijskom centru Luka knjiga o stvaralaštvu istarskog arhitekta Berislava Iskre pod naslovom Arhitekt Iskra: Projekti i realizacije, čiji je autor Antonio Rubbi. Knjigu, odmjerena oblikovanja i opsega (21 cm x 21 cm, 88 stranica), objavio je rovinjski nakladnik Habitat, specijaliziran za teme o istarskoj arhitekturi, kao prvu publikaciju o suvremenim istarskim arhitektima u ediciji Arhitektonske osobnosti Istre. Donoseći prikaz realiziranih građevina te izbor iz projekata i nagrađenih natječajnih radova, dokumentiranih fotografijama (kolor i c/b), nacrtima i karakterističnim Iskrinim crtežima i skicama, uz Rubbijev tekst i korisne biografsko-bibliografske podatke, knjiga predstavlja presjek kroz tri desetljeća profesionalnoga djelovanja jednog od vodećih istarskih arhitekata, o kojem je Rubbi zapisao: »Iskrino okretanje izvorima moderne arhitekture u Istri znači u neku ruku poštovanje svih njezinih posebnosti. Od Pulitzera do Iskre raspinje se jasan luk jedne arhitekture u kojoj se susreću jednostavnost, sklad i vrijednost primarnih oblika. U Iskrinom djelu osobito se jasno uočava veličina pustolovine koju je poduzeo taj umjetnik da bi uobličio prostor.«

Vinko Penezić