Reinterpretacija Rabelaisa

»Mogućnosti«, Književni krug Split, br. 7/9, Split, srpanj-rujan 2002, odgovorni urednik Petar Opačić

Određenje »Mogućnosti« kao časopisa za književnost, umjetnost i kulturne probleme dovoljno je široko da uredništvu, kako sugerira i sam naslov, pruža mogućnosti sadržajnog variranja. Iako se te razlike mogu uočiti od broja do broja, i u novome su izdanju prilozi smješteni u okvire standardnih i očekivanih rubrika (poezija, prijevodi, drama, eseji, prikazi).

U toj podjeli bez iznenađenja treba istaknuti nekoliko kvalitetnijih priloga, među koje svakako ulaze prijevodi iz stranih književnosti — broj otvara drama U pijesak... poljskoga književnika i dramatičara Tadeuzsa Rozewicza (preveo Pero Mioč). Ta, prema Janu Kottu jedna od tri nabolje poljske poslijeratne drame, svjedoči o osebujnom dramskom pismu i tematskim preokupacijama autora koji najčešće progovara o vlastitoj generaciji, generaciji »koju su prevarile vlasti, ideologije i vjera, i koja je obmanula samu sebe«. S obzirom da je riječ o jednom od važnijih suvremenih poljskih autora sa zavidnim brojem prevedenih djela i izvođenih drama, šteta je što predstavljanje, odnosno Slovo o piscu koje prati prijevod drame, nije opsežnije i iscrpnije. Drugi se vrijedan prilog odnosi na pjesništvo Walta Withmana i sadrži prijevode pjesama (preveo Petar Opačić) koje je pjesnik izostavio iz tzv. death-bed izdanja, odnosno one pjesme koje su izostavljene iz njegovih Vlati trave.

U eseju Duša i oklop Marin Rožman na zanimljiv će način pristupiti razlikama između istočne i zapadne civilizacije. Polazeći od jednog konkretnog predmeta — vojničkog oklopa, odnosno stajališta o njegovoj uporabi, Rožman pronalazi korijene tih nazora u religioznosti i različitom odnosu spram smrti, što će ga, slijedeći put od antike i srednjeg vijeka sve do suvremenog doba, dovesti do daljih zaključaka o civilizacijskim razlikama Istoka i Zapada, čije potvrde pronalazi u povijesnim, književnim, političkim i drugim dokazima. Život i stvaralaštvo Françoisa Rabelaisa kao inspiracija suvremenim piscima tema je eseja u kojem Vinko Grubišić daje prikaz triju djela — romana Michela Ragona, u kojem nalazi sličnosti i odstupanja od Rabelaisova života, te drama Jeana-Louisa Barraulta i Antonine Maillet, analiza kojih daje uvid u različite mogućnosti (re)interpretacije pojedinih rableovskih motiva i ideja. Ovdje svakako treba spomenuti i prilog Branislava Lučina, koji piše o dosad nepoznatu tekstu koji je Šimun Kožičić Benja napisao početkom 16. stoljeća, a čije otkrivanje donosi nove podatke i tragove u proučavanju života zadarskoga humanista. Uz izvornik i prijevod toga teksta nalaze se i preslike naslovnica Kožičićevih objavljenih govora.

Ostali prilozi, već uobičajeno, donose domaću poeziju te prikaze novih izdanja, među koje se može uvrstiti i intervju s Dimitrijem Popovićem, u povodu izlaska njegove knjige eseja Smrt u slikarstvu.

Nevelika opsega, čime se baš i ne opravdava činjenica da je riječ o trobroju, nove »Mogućnosti« nude tematski raznovrsne tekstove, no, koliko god izreka varietas delectat bila ispravna, raznolikost ponekad može biti i otegotna okolnost. Naime, iako se nijednom tekstu ovoga broja nema što zamjeriti u kvalitativnom smislu, gledajući na njih kao na cjelinu, oni čine donekle disparatnu skupinu (pa čak i kad se odnose na isto umjetničko područje), jer teško će se pronaći čitatelj koji će biti zainteresiran za većinu ovdje objavljenih tekstova. Zbog svoje stručnosti i specifičnosti područja koje obrađuju poneki će tekstovi biti usmjereni tek na uzak čitateljski krug, što ne pridonosi čitanju časopisa u cijelosti. Dakako, sugestija nije da se specijalizirani tekstovi izbace, štoviše, oni su dijelovi koji časopisu osiguravaju trajnost i kvalitetu, ali proširenje, odnosno povećanje broja sadržaja koji su pristupačniji širem čitateljstvu, te dodatna objašnjenja uz one stručnije, zasigurno bi značili pozitivan pomak, jednako kao što bi i redizajn (iako sadašnji osigurava prepoznatljivost) osuvremenjivanjem pridonio osvježenju i većoj vizualnoj atraktivnosti časopisa.

Ljubica Anđelković