KRONIKA DOGAĐAJA

Brinje

U Brinju je osnovan ogranak Matice hrvatske, šesti po redu u ličko-senjskoj županiji, uz Senj, Otočac, Gospić, Karlobag i Novalju. U Osnovnoj školi Luke Perkovića održana je osnivačka skupština na kojoj je za predsjednicu ogranka izabrana Karmen Krpan, dopredsjednicu Marija Vičić, a za tajnicu Mande Matanović. U radu skupštine sudjelovao je potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, koji je tom prigodom podsjetio da je Brinje još 1900. imalo dvadeset i pet utemeljiteljskih članova i povjerenika Jurja Jelačića, brinjskoga trgovca i posjednika. Gospodin Stjepan Sučić posebno je priznanje odao Anti Vrhovcu, predsjedniku Matice hrvatske iz Senja, koji se posebno založio za obnavljanje rada ogranka u Brinju i naglasio kako članovi brinjskoga ogranka trebaju ne samo čuvati Brinje kao svoju frankopansku baštinu te vojničku slavu nego i razmišljati što će biti ubuduće i kako u hrvatsku javnost unijeti više optimizma i stvaralaštva.

Čakovec

U organizaciji Matice hrvatske Čakovec, osnovne škole Cestica i Kulturno-umjetničkog društva Cestica održano je adventsko druženje mještana, učenika i suradnika Hrvatskog kajkavskog kalendara za 2003. godinu. U božićnom ugođaju izvedena je i dramska predstava Ivane Brlić-Mažuranić Kako je Potjeh tražio istinu. Uz dr. Zvonimira Bartolića, predsjednika Matice hrvatske Čakovec, skupu su prisustvovali i prof. Dragutin Bišćan, Franjo i Danijel Šantalab, dr. Nikica Majnarić, Franjo Marciuš i Martin Lukavečki. Nakon održane priredbe i predstavljanja kalendara prisutni su razgledali izložbu učeničkih radova, a s posebnom pozornosti razgledane su i jaslice postavljene u predvorju škole. Uz stotinjak mještana programu je prisustvovalo i dvjestotinjak učenika viših razreda cestičke škole.

Na sam Badnjak dr. Zvonimir Bartolić, predsjednik, i Tomo Blažeka, tajnik Matice hrvatske Čakovec, položili su vijenac na mihovljanskom groblju, na grob dr. Ivana Novaka, pjesnika, osloboditelja i preporoditelja.

Posljednjih dana godine 2002. u nakladi Matice hrvatske Čakovec i osječke Grafike izašla je iz tiska najnovija, peta po redu, zbirka dječjih pjesama čakovečke pjesnikinje Vere Zemunić Što to radi sunce na livadi?

Čapljina

Matica hrvatska Čapljina organizirala je predstavljanje knjige Hrvatska i veliko ratište admirala Davora Domazeta u čapljinskome kinu Mogorjelo. Knjigu su, uz autora, predstavili Ante Brkić, predsjednik Matice hrvatske Čapljina, mr. Ivan Bekavac, akademski kipar Kuzma Kovačić i general Slobodan Praljak, uz ovacije prepune dvorane. Sve ponuđene knjige Čapljinci su doslovce razgrabili, pa je admiral Davor Domazet morao obećati da će putem Matice hrvatske Čapljina proslijediti veći broj primjeraka.

Čitluk

Prigodom zatvaranja manifestacije Božić s Maticom hrvatskom u Brotnju predsjednik Matice hrvatske Čitluk prof. Andrija Stojić darovao je, u ime Matice hrvatske, novinaru i pjesniku Valentinu Nenadu Borozanu umjetničku sliku u znak zahvalnosti što je marljivo i s velikom ljubavlju pratio i predstavljao javnosti rad ogranka.

Šestoga siječnja u Galeriji fra Didaka Buntića fra Kornelije Kordić predstavio je sedmi veliki zidni kalendar za 2003. koji nosi naziv Divlje zelje nakladnika Matice hrvatske Čitluk. Kalendar donosi sedamnaest fotografija divljeg zelja i njihove nazive na latinskom jeziku, a povod temi kalendara su riječi zapadnoga humanitarca koji je razgledavši bilje po Hercegovini rekao: »Ovdje su sve biljke ljekovite!«

Prof. Andrija Stojić, predsjednik Matice hrvatske Čitluk, predstavio je 35. zbornik Kršni zavičaj, hercegovački informativni zbornik za vjerska i društvena pitanja i pročitao pismo glavnog urednika fra Ivana Žarka Ilića.

Otvorena je četvrta samostalna izložba slika fra Vinka Mikulića. Izložbu je otvorio ravnatelj Franjevačke galerije u Širokom Brijegu fra Jozo Pejić, a o slikama i životu fra Vinka govorio je njegov subrat fra Ante Marić. Na otvaranju su sudjelovali i Kornelije Kordić, Vinko Mikulić-Bajević, Žarko Ilić, Iko Skoko i Andrija Stojić. U glazbenom dijelu programa nastupila je Frama iz Čitluka.

Dubrovnik

Lapadski ljetnikovac, danas poznat kao Mala Venecija, sve do 20. stoljeća nazivao se Mleci, čime se dugo isticala njegova višestoljetna ambijentalna posebnost i određenost po kojoj je zbog slične utočenosti na moru upravo i nazvan po gradu na lagunama. Povijest živopisnoga dubrovačkog ljetnikovca što je obilježena s tri plemićka roda: Sorkočevići, Gradići i Đ urđevići, tema je treće knjige Tomislava Kuljiša, dubrovačkoga profesora književnosti i povjesničara umjetnosti, Mleci na Lapadu, koju je u sklopu biblioteke Prošlost i sadašnjost objavila Matica hrvatska Dubrovnik, a uredio Vlaho Benković, predsjednik dubrovačke Matice. Autor u knjizi predstavlja ljetnikovac Paska Frana Sorkočevića, sagrađen 1570, i donosi opsežan prikaz nastajanja, razvitka i uništenja tog ljetnikovca, prateći njegovu sudbinu kroz povijest, vlasničke promjene i arhitektonske preinake koje ga su početkom dvadesetoga stoljeća gotovo posve uništile. Naime, dvorac je prvo okružen cestom, zatrpani su vodeni kanali oko njega, zatim je estetski narušen neogotičkom kamenom plastikom, a poslije dograđen u turističke svrhe, da bi danas bio poznat kao Hotel Lapad. Na predstavljanju knjige, u čitaonici Narodne knjižnice, Vlaho Benković posebno je istaknuo bogatu arhivsku građu, obogaćenu mnogobrojnim skicama i fotografijama ljetnikovca, od kojih prva datira iz 1880. godine, a autor se potrudio napraviti i idealnu projekciju ljetnikovca. Uz brojne pohvale zaokruženom monografskom djelu akademika Tonka Maroevića, koji je bio i jedan od recenzenata, akademik Luko Paljetak na predstavljanju je kazao kako je ovo knjiga o jednom dvorcu koja pokazuje da zgrade, baš kao i knjige, imaju svoju sudbinu, svoju Himeru. Predstavljanje knjige popraćeno je glazbenim brojevima dubrovačkoga gitarista Maroja Brčića.

Posljednjih dana netom protekle godine izašao je novi broj časopisa za književnost i znanost »Dubrovnik«, 4/2002, izdavača Matice hrvatske Dubrovnik, koji donosi niz raznolikih i vrijednih priloga.

Đurđevac

U organizaciji Matice hrvatske Đurđevac u đurđevačkoj knjižnici i čitaonici predstavljen je kalendar-plakat poezije za 2003. Na jognu reči đurđevačkoga pisca Antuna Šimunića. Kalendar-plakat poezije predstavio je prof. Zdravko Seleš, predsjednik đurđevačke Matice hrvatske. Stihove pjesama Antuna Šimunića čitali su učenici đurđevačke gimnazije Maja Jozek i Mario Martinčić. Govoreći o životnom i književnom putu A. Šimunića, prof. Seleš rekao je: »Vjerojatno najznačajniji rad za podravsku književnost obavio je kao jedan od osnivača Književne sekcije KUD-a Petar Preradović u Đurđevcu i urednik ’Podravske grude’, časopisa koji je krajem sedamdesetih godina znatno utjecao na oživljavanje podravske književnosti i poticanje književnog života u Podravini. Šimunić je bio i urednik ’Hrvatske matice’, a 1991. je u Đurđevcu potaknuo osnivanje ogranka Matice hrvatske, čiji je predsjednik bio do svoje prerane smrti u Zagrebu.«

Knin

Darovima, priredbama i izborom novih članova Predsjedništva Matice hrvatske Knin završena je 2002. godina. Zbog odlaska u drugi grad dosadašnjega predsjednika fra Frane Milanovića Litre, kninska Matica morala je izabrati novo predsjedništvo. Na sjednici održanoj 12. studenoga za predsjednika je izabran Ante Nadomir Tadić Šutra, a za dopredsjednike Dragan Gligora i Fabijan Lovrić.

Križevci

Matica hrvatska Križevci i Hrvatska elektroprivreda — Elektra Bjelovar, pogon Križevci, predstavili su 27. prosinca Križevačko svjetlo, kalendar za 2003. godinu. To je deveti kalendar križevačke Matice hrvatske, a prvi posvećen temi kulture i tehnike, kojim ujedno završavaju ovogodišnji jubileji, 750. godišnjica grada Križevaca, 160. obljetnica osnutka i djelovanja Matice hrvatske i 90. obljetnica elektrifikacije Križevaca. Kalendar donosi fotografije nekadašnje križevačke elektrane munjare te prvih električnih uređaja.

Mostar

Pokrovitelj ovogodišnje kulturne manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar bit će Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Do ove godine kulturna se manifestacija održavala pod nazivom Uskrs s Maticom hrvatskom, a od jednotjedne ta je manifestacija u posljednje dvije godine prerasla u gotovo jednoipolmjesečnu manifestaciju, koja prije svega vremenski izlazi iz okvira Uskrsa. Dani Matice hrvatske Mostar zadržat će tradiciju i počinjati upravo u tjednu Uskrsa. Ove godine započet će 21. travnja, a završetak je predviđen za 31. svibnja. Jubilarna, peta po redu, kulturna manifestacija dobila je pokroviteljstvo Kolektivnoga šefa države i priznanje da su zbivanja na Danima Matice hrvatske Mostar odavno nadrasla i ovdašnje vremenske i kulturne okvire — dobivši državno značenje.

U sklopu manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar 2003. Matica je raspisala natječaj za najbolju neobjavljenu pripovijetku na hrvatskome jeziku. Radovi se mogu poslati do 31. ožujka ove godine, a ocjenjivački će sud nagraditi tri najbolje pripovijetke uz mogućnost da prvonagrađeni autor i objavi kjnigu uz potporu Matice hrvatske Mostar.

Nin

U izdanju Matice hrvatske Nin izašla je knjiga grupe autora Na pragovima Nina (Ad limina Aenone). Godine 1999. izostao je znanstveni skup o Ninu, koji se trebao održati u Ninu, a radovi dr. sc. Lovorke Čoralić, dr. sc. Marijana Diklića, prim. dr. Vladimira Dugačkoga, prof. Borisa Ilakovca, dr. sc. Šime Peričića, doc. sc. Stanka Filipovića i akademika Franje Šveleca, pripremljeni za taj skup, tvore ovu knjigu.

Stihovi Mladena Vukovića Obrnuto/Naopako, tiskani u međusobno obratnim smjerovima, izašli su u nakladi Matice hrvatske Nin.

Novalja

Zahvaljujući ogranku Matice hrvatske Novalja i čelnicima grada Novalje objavljen je pretisak poznatoga etnografskog rada Božidara Širole Novalja na Pagu, narodni život i običaji. Izdavač je knjizi dodao uvodnu riječ Aleksija Škunce, predsjednika Izvršnog vijeća Novalje i kratku bilješku o piscu Dominika Kunkere, novaljskog arhitekta i slikara. Izdavač je knjigu nadopunio i fotografijama, od kojih je najveći dio vlasništvo Radoslava Dabe i Dominika Kunkere, a sam je tekst prilagođen današnjim normama hvatskoga jezika.

Novska

Iz tiska je izašla prva zbirka poezije Biserje tame pjesnikinje Kristine Semenjuk u izdanju Matice hrvatske Novska i Udruge slijepih grada Kutine, predstavljena u prostorima Gradske knjižnice.

Opatija

U nakladi Matice hrvatske Opatija izašla je sedma knjiga autorice Dragane Milih pod naslovom Enchanted Envoys (Začarana izaslanstva), objavljena na engleskom jeziku, koja je predstavljena u Rijeci. Antun Onsea, predsjednik Matice hrvatske Opatija, koji je predstavio knjigu, rekao je da je Matica hrvatska vjerojatno prvi put u povijesti stavila amblem na knjigu koja je prije objavljena na engleskom nego na hrvatskom jeziku. Roman za djecu Dragane Milih on je ocijenio kao povratak tradicionalnim vrijednostima Europe, izrazivši nadu da će već sljedeće godine biti objavljeno i hrvatsko izdanje knjige. Glavni likovi ove bajkovite priče izaslanici su Djeda Božićnjaka, a u božićno-novogodišnju priču autorica je utkala i aktualnu problematiku kao što je onečišćenje okoliša i građenje mostova među ljudima, na kraju njezine izmaštane zemlje male čitatelje čeka odgovor na pitanje kako voljeti druge i kako zavoljeti sebe. Mladen Urem, urednik izdanja, rekao je kako je ideja za ovakav pothvat nastala nakon što su ostale knjige autorice objavljene na hrvatskom jeziku dobro prihvaćene među našim iseljenicima u Sjedinjenim Državama, gdje ih je naručilo nekoliko sveučilišta. Tom prigodom Urem je još jednom ukazao na potrebu susatvna prevođenja djela hrvatskih autora za inozemno tržište.

Osijek

U prostoru Cluba-galerije Magis otvorena je izložba slika osječkih autora koju je u predblagdanskom duhu otvorio prof. dr. Stanislav Marijanović, predsjednik Matice hrvatske Osijek, razjašnjavajući karakter izložbe na kojoj će najbolju sliku otkupiti domaćin izložbe, a o pobjedniku će odlučiti publika. Osječki autori Antun Antunović, Luka Blaženović, Ivan Čamagajevac, Vladimir Džanko, Zorica Đ uranić, Igor Vrandečić, Ratko Žaja i Marko Živković predstavljeni su sa po dva djela, a laureatom je proglašeno ulje na platnu Vladimira Džanka Dravski motiv. Džanko je primio nagradu od Marijana Kuduza, vlasnika Cluba-galerije Magis, a ostalim autorima predani su prigodni darovi.

Sinj

Iz tiska je izašao novi broj časopisa gCetinska vrila«, glasila Matice hrvatske Sinj, u kojem je veći dio sadržaja posvećen Marku Maruliću i Marulianama, organiziranog 2002. u Franjevačkom samostanu u Sinju.

Sarajevo

Izašao je novi broj časopisa za umjetnost i znanost Matice hrvatske Sarajevo »Hrvatska misao«, br. 25-26, god. VI/VII.

Slavonski Brod

Matica hrvatska Slavonski Brod i brodska Gradska knjižnica u povodu 160. godišnjice Matice hrvatske i 72-godišnje kontinuirane suradnje Matice hrvatske i Dragutina Tadijanovića organizirali su književno-memorijalnu svečanost Dragutin Tadijanović i Matica hrvatska. Kulturnom događanju prisustvovalo je mnogo brodskih kulturnih djelatnika, učenika brodskih gimnazija i štovatelja Tadijanovićevih djela. Uz autora Dragutina Tadijanovića pjesnikova ovogodišnja književna ostvarenja predstavili su akademik Josip Bratulić, član Glavnoga odbora Matice hrvatske, prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, predsjednik osječke Matice i dr. sc. Helena Sablić Tomić.

Stolac

Izborom najljepšega izloga završila je kulturna manifestacija Božić u Stolcu, koju su uspješno organizirali Matica hrvatska Stolac, Općinsko poglavarstvo Stolca i župni uredi stolačkih župa. Uz nekoliko javnih tribina i priredbi predstavljene su i knjige Enigma Bosna i Hercegovina prof. dr. Bože Žepića, Ispravak netočnog navoda Ante Kovačevića i Stolac, mjesto spora umjesto razgovora, zbornik Općinskoga poglavarstva. Najdojmljiviji je bio božićni koncert ispred živih stolačkih jaslica oko kojih se bila podigla velika prašina jer je Islamska zajednica Stolca tražila njihovo uklanjanje. Pred više od dvije tisuće ljudi nastupili su glazbenici i sva kulturno-umjetnička društva iz stolačke općine.

Vinkovci

Matica hrvatska Vinkovci predstavila je Zbornik radova o Dioniziju Švagelju. Svi radovi nastali su na znanstvenom skupu koji je nedavno organiziran u povodu petnaeste obljetnice smrti istaknutoga vinkovačkog književnika i znanstvenika. Velik broj poštovatelja djela Dionizija Švagelja, u ime Matice hrvatske, kojoj je Dionizije Švagelj bio jedan od osnivača i prvi predsjednik, pozdravio je predsjednik Matice hrvatske Vinkovci dr. sc. Dražen Švagelj, a Zbornik su predstavili dr. sc. Katica Čorkalo, dr. sc. Anica Bilić, dr. sc. Goran Rem i urednica mr. sc. Ružica Pšihistal. Dr. sc. Goran Rem posebno je istaknuo potrebu za izdavanjem sabranih djela Dionizija Švagelja.

Izložbom Dječji portreti, koja je otvorena od 23. prosinca 2002. do 17. siječnja 2003. u Galeriji Matice hrvatske Slavonija sveta zemlja Hrvatska završen je desetogodišnji ciklus tog izložbenog prostora. Prva izložba bila je priređena za Božić 1992, kada je pokojna Alojzija Ulman izložila svoju ratnu verziju božićnih jaslica postavljenih u ranjenom gradu. Od tada pa do ove sadašnje izložbe Vinkovčani su mogli vidjeti velik broj različitih izložbi, a od polovice siječnja započet će novi ciklus izložbi.

Zadar

U povodu sto sedamdesete obljetnice rođenja i stote godišnjice smrti hrvatskoga jezikoslovca Antuna Dragutina Parčića, Matica hrvatska Zadar priredila je, u dvorani Matice hrvatske predavanje u njegov spomen, gdje je o Parčićevim pismima Strossmayeru predavao prof. dr. Vjekoslav Čosić, predstojnik Odsjeka francuskoga jezika i književnosti, dok je o Parčićevim pogledima na jezik i pravopis govorio prof. Julije Derosi. Dragutin Parčić bio je franjevac trećoredac, leksikograf te veliki borac za glagoljicu, a kao profesor radio je u Zadru. Zadar je pokazao počast Parčiću na više načina, a jedan od njih je i taj da je Parčić zbog velika zanimanja bio posebna tema prošlogodišnjega slavističkog kongresa u Zadru, a u perivoju Gospe od zdravlja postavljeno je njegovo poprsje. Također, velik udio za postavljanje Parčića na mjesto koje mu danas kao jezikoslovcu pripada imala je i Matica hrvatska Zadar.

U izdanju Matice hrvatske Zadar izašla je zbirka poezije Anđela Begonje Iziđe sijač da sije. Urednik knjige je Šime Batović.

Iz tiska je izašao Rječnik rivanjskog govora u kojem je leksikografski obrađeno više od četiri tisuće rivanjskih čakavskih leksema, autora prof. Ladislava Radulića, u izdanju Matice hrvatske Zadar. Knjigu je uredio Božidar Šimunić, a 16. siječnja u Dvorani Matice hrvatske u Zadru su ju predstavili mr. Sanja Vulić, prof. dr. Josip Lisac i autor.

A. Č.-K.