Kapitalno ostvarenje

Kapitalno ostvarenje

Irena Paulus, Glazba s ekrana. Hrvatska filmska glazba od 1942. do 1990. godine, Hrvatsko muzikološko društvo i Hrvatski filmski savez, 2002.

Kad se u Hrvatskom filmskom ljetopisu broj 5. iz 1996. godine prvi put pojavila rubrika Hrvatska filmska glazba, a u njoj dva teksta Irene Paulus, biofilmografski razgovor s Živanom Cvitkovićem i portret Borisa Papandopula kao skladatelja filmske glazbe (a u istoj rubrici u tom broju objavljene su iznimno vrijedne Filmografije skladatelja filmske glazbe Vjekoslava Majcena i Pojmovnik — Zvuk u filmu Hrvoja Turkovića) postavljeni su temelji iznimno vrijednog projekta u kojem je mlada muzikologinja Irena Paulus sustavno obradila filmsku glazbu u hrvatskim filmovima od 1942. do 1990, analizirajući uglavnom po tri djela svakog autora, ali navodeći i njihovu cijelu filmografiju, te u nekim slučajevima i razgovore s autorima. Tekstovi su konačno objavljeni u knjizi, podijeljenoj prema povijesnim razdobljima, čime je dan i povijesni pregled razvoja filmske glazbe u nas. U svojoj knjizi, koja kao prva takve vrste u Hrvatskoj ima povijesno značenje za proučavanje filmske glazbe u hrvatskom filmu, Irena Paulus pokazuje iznimnu stručnost i izvrsnu moć zapažanja.

Pet skladatelja traži autoricu

Sve spomenuto potiče nas na davanje sugestija koje bi omogućile da drugo izdanje knjige bude još bolje i kvalitetnije. U njemu bi valjalo naći mjesta i za još neke važne skladatelje filmske glazbe u hrvatskom filmu, u svakom slučaju za sljedećih pet: Branislava Živkovića (Izbavitelj i Život sa stricem Krste Papića, Čovjek koji je volio sprovode Zorana Tadića, Bravo Maestro, Samo jednom se ljubi i U raljama života Rajka Grlića i drugi filmovi), Aleksandra Bubanovića (napisao više od sto partitura za filmove, pretežno animirane (motiv serije Inspektor Maska, međunarodne nagrade za najbolju filmsku glazbu u Oberhausenu 1958. za glazbu u filmu Premijera Nikole Kostelca i u Annecyju 1961. za glazbu u filmu Osvetnik Dušana Vukotića), ali i dokumentarne i igrane (Martin u oblacima Branka Bauera)), Ozrena Depola (više od šezdeset partitura, pretežno za animirane filmove, kao i za nekoliko drama Bogdana Žižića: Ne naginji se van, Daj što daš, Rani snijeg u Münchenu), Boška Petrovića (više od trideset partitura, među kojima i one za filmove Svanuće Nikole Tanhofera, epizoda Čekati Krste Papića iz omnibusa Ključ, Slučajni život Ante Peterlića, Jedanaesta zapovijed Vanče Kljakovića, Timon Tomislava Radića i druge) i Branimira Sakača (više od dvadeset partitura među kojima i one za filmove Djevojka i hrast Kreše Golika, Deveti krug Francea Štiglica, i Licem u lice Branka Bauera).

Knjiga ima i iscrpnu bibliografiju, te iznimno korisno kazalo imena i naslova i kazalo pojmova. No, s obzirom da je naziv knjige Hrvatska filmska glazba od 1942. do 1990. godine, bilo bi dobro uključiti u nju u filmografije skladatelja filmske glazbe koji možda nisu zaslužili poglavlje u knjizi, ali bez kojih bi povijest filmske glazbe u tom razdoblju bila nepotpuna. Za takav je popis spomenuti prilog Vjekoslava Majcena najbolji temelj, a to bi učinilo knjigu još potpunijom i kvalitetnijom.

Što se grafičke opreme knjige tiče, crtež na naslovnici je solidan (Marcel Bačić, lik prema crtežu iz filma Surogat Dušana Vukotića), no u cjelini ovitak knjige (izbor tipa slova, vrsta papira, boja, hrbat, poleđina) djeluje vrlo skromno, više poput nekakva starog zbornika. Pohvalno je što je u knjigu uvršteno mnogo fotografija, kako samih skladatelja, tako i onih iz filmova, iako kvaliteta objavljenih ilustracija ponekad nije visoka. Na vrhu svake stranice naznačen je naziv većeg poglavlja, no bilo bi korisnije i preglednije da je naznačeno i ime skladatelja, jer je i knjiga koncipirana po tom načelu, pa bi joj više odgovarao i podnaslov Skladatelji filmske glazbe u hrvatskom filmu ili slično.

U pripremi i druga knjiga

No, spomenute zamjerke i prijedlozi za nadopune, o kojima bi trebalo ozbiljno razmisliti pri izradi drugog izdanja, ne umanjuju iznimnu vrijednost ove knjige koja na području proučavanja hrvatske filmske glazbe predstavlja kapitalno ostvarenje.

Za one koje više zanimaju kritike filmske glazbe stranih i hrvatskih filmova s tekućeg repertoara, ali i eseji o filmskoj glazbi u nekim kultnim filmovima (Psiho, Vrtoglavica, 2001. Odiseja u svemiru...) treba reći da ovih dana iz tiska izlazi i druga knjiga Irene Paulus, Brainstorming. Zapisi o filmskoj glazbi, u kojoj će biti objedinjeno više od 100 njezinih tekstova objavljenih u »Vijencu« od 2000. do 2002. godine, a za koju je financijsku potporu temeljem provedenog natječaja osiguralo Hrvatsko društvo filmskih kritičara, te će biti promovirana na Danima hrvatskog filma.

Zlatko Vidačković