Tomičićev Putnik

»Hrvatska misao«, časopis za umjetnost i znanost, Matica hrvatska Sarajevo, ur. Mirko Marjanović, br. 23-24, godina VI, travanj-rujan 2002.

Tromjesečnik za umjetnost i znanost — »Hrvatska misao«, u broju 23-24 donosi širok izbor tema. U Umjetnosti, koja se kao rubrika proteže na stotinjak stranica, nailazimo na uistinu zanimljive, raznolike prozne (odličan Putnik kroz vrijeme Zlatka Tomičića ili Trinaest pripovijesti Petera Bichsela, primjerice) i poetske radove čak sedamnaest autora. Slijedi sedam radova u rubrici Znanost, koja se otvara Idejnim sukobom dvaju glavnih leksema u Krležinim Zastavama Kornelije Kuvač-Levačić, koja razmatra sinonime zastava i barjak, te zaključuje da u ovom romanu oni ipak evociraju različite stvarnosti, baš kao i njihove izvedenice (barjakom se sugeriraju ideje, a zastavom ideologije, zaključuje autorica). O Stilskim raskrižjima K. S. Đ alskog u nastavku piše Pero Šimunović, o Štokavskoj i standardnojezičnoj prozodiji Josip Lisac, a o Ramsko-standardnojezičnoj prozodiji Rajko Glibo. Sanja Vulić pak, na temelju Sabranih djela Ivana Petreša (bunjevačkohrvatski pisac iz Mađarske) analizira jezik njegovih djela na svim jezičnim razinama. Na kraju znanstvene rubrike priložena su i dva članka s područja medicine. Tako Muhamed Mataradžija, Amra Mataradžija, Haris Tanović, Edina Tanović i Ali R. Rashadatjou prikazuju slučaj osteogenesis imperfecta, kojeg su, prema vlastitim riječima, prikazali stoga što je uistinu rijetko da se njegovi pacijenti osposobe za svakodnevne aktivnosti, dok je u ovom specifičnom slučaju — slijedom ispravno i temeljito vođene rehabilitacije, to postignuto. Muhamed Mataradžija, Ibrahim Ramić i Vildana Zejnilagić-Filipović govore i o svojim iskustvima u rehabilitaciji nakon preležana cerebrovaskularnog insulta, zaključivši da je ovdje posebno važna rana rehabilitacija.

U rubrici Baština Ignacije Gavran predstavlja Ljetopis sutješkog samostana fra Bone Benića, dok u Aktualnom Edo Pivčević razmatra o globalističkom kapitalizmu i nacionalizmu, odnosno Goran Jurčić o ustavnopravnom položaju hrvatskog jezika u ustavima BiH, Federacije BiH, u županijskim ustavima i statutu distrikta Brčko.

Prikazano je i dvadesetak novih knjiga i časopisa; pridodana standardna kronika u razdoblju siječanj-svibanj 2002. Branke Balvanović; odnosno popraćena 3. izborna skupština Matice hrvatske u Sarajevu 6. lipnja 2002; dok je rubrika Obljetnice donijela prikaz (uz slike odnosno fotografije) svih dosadašnjih predsjednika Matice hrvatske 1842-2002.

Na kraju najnovijega broja tromjesečnika dana je bibliografija radova arheologa Zdravka Marića — nositelja visokih priznanja za dostignuća u znanstvenom radu na polju arheologije, prikazana kronološkim redom i podijeljena u nekoliko skupina — monografije u koautorstvu, znanstveni i stručni članci u časopisima i zbornicima, enciklopedije i leksikoni, prikazi i osvrti, in memoriam te radovi u tisku.

Iako je prepuna stručnih, raznovrsnih i vrlo zanimljivih tema, »Hrvatska misao« ipak treba još više fotografija i likovnih priloga općenito, koji bi u svakom slučaju razblažili suhoparnost koja se pruža na prvi pogled (naslovnica je uvijek ista i bez ilustracije) i otvorili joj novu, širu i ležerniju dimenziju, što bi privuklo i nove čitatelje.

Katarina Marić