Pripitomljena beskonačnost

Pripitomljena beskonačnost

Ivo Dragičević, Kina — od nebeskoga carstva do naših dana, Prometej, Zagreb, 2002.

Kina je toliko velika da je ni jedna bajka ne može obuhvatiti, kaže Franz Kafka u svojoj poznatoj pripovijesti Na gradnji kineskog zida. »Jedva da je nebo obuhvaća, a Peking je samo jedna točka i carski dvor samo točkica«. Kafkina pripovijest ostala je nedovršena i fragmentarna, poput velikog Kineskog zida od kojeg je danas znatiželjnicima dostupan samo malen dio. Europsko shvaćanje orijenta (pa onda i stvaranje orijentalizma strukturirana prema ideološkim načelima) bilo je i ostalo pitanje fantazmatske projekcije i nedovoljne upućenosti. O Kini se i danas malo zna, što se ne može pripisati njezinoj višestoljetnoj zatvorenosti prema ostatku svijeta, već prije svega nevoljkosti da se o toj bilijunskoj zemlji dozna nešto više. Odnedavna, na hrvatskom jeziku dostupna je opsežna i stručna monografija u kojoj je autor (sinolog i dobar poznavatelj kineske kulture, povijesti i gospodarstva) na otprilike sedamsto stranica velikog formata pokušao na znanstven i faktografski iscrpan način prikazati tu golemu zemlju. Knjiga je, kako se navodi u uvodu, rezultat desetogodišnjeg rada te je stoga autorov opus magnum, sumu njegovih sinoloških istraživanja, osobnih iskustava i prikupljenih podataka. U ovoj monografiji može se na jednom mjestu naći relevantan pregled kineske povijesti, razvoja znanosti, umjetnosti, društva i ekonomije. U dvadeset i jednom poglavlju sinkronijsko-dijakronijskim pristupom iznosi se kineska politička povijest podijeljena na dinastičke cikluse, geneza znanstvenih otkrića, svakidašnja povijest, interakcija Zapada s Kinom te društveni i gospodarski kontekst pojedinih događaja. Autor pritom ne dijeli poglavlja prema modelu disciplinarnih područja, nego nudi cjelovit pristup u kojem su sva navedena područja dio jedne pripovijesti.

Kako uvrstiti bitno?

Konkretno, to znači da su kineska politička povijest, umjetnost, filozofske doktrine, znanost (koja nije ekvivalent našem shvaćanju znanosti) te društveni i gospodarski život toliko tijesno povezani da je o njima moguće govoriti jedino iz henološke perspektive koja razmatra cjelinu. Dragičević monografiju koncipira kao kronološki niz događanja (počevši od prastare dinastije Quin pa do današnjih dana), no zbog opsežnosti prikupljene građe taj kronološki poredak ponegdje je prekinut. Naime, kako uopće u monografskom formatu prikazati povijest neke zemlje i naroda dulju od pet tisuća godina i uvrstiti samo ono što je bitno? Klasična podjela na razdoblja vladanja pojedinih dinastija ovdje se čini posve prihvatljivim modelom, iako su pritom dakako neizbježne redundancije ili nerazumljivosti, što autor i priznaje u predgovoru. Čini se da je ono što najviše pobuđuje interes Europljana u kontekstu političke povijesti Kine upravo njezina struktura vlasti, careva autokracija te golema i moćna državna birokracija. Upravo tomu Dragičević posvećuje mnogo prostora. U tom kontekstu (a pogotovo pročitaju li se poglavlja iz suvremene povijesti Kine) zvuči razumljivo da, kako navodi autor, sve do 19. stoljeća u kineskom nije postojala riječ sloboda. Pogled europskog oka ostaje zadivljen kineskom kulturom i poviješću, ali je zapravo uopće ne poznaje ili ne poznaje dovoljno dobro.

Rijetka knjiga

Fascinantnost proizlazi iz činjenice da je Kina, usprkos čestim i intenzivnim napadima, uvijek uspjela sačuvati etnički i kulturni identitet, te ujedno asimilirati strance. Cijena koja je za to plaćena vidljiva je i danas u komunističkoj i tek dijelom reformiranoj zemlji. Dragičevićeva je monografija važno djelo domaće sinologije, jer ovako opsežnih i sveobuhvatnih knjiga dosad nije bilo na domaćem tržištu, a pogotovo ne onih izvorno pisanih na hrvatskom jeziku. Ima tu dakako i nedostataka (poput autorove odluke da pri pisanju kineskih imena dosljedno primjenjuje englesku transkripciju), ali to ne umanjuje značenje ove knjige u kontekstu domaće sinologije, pa i šire: pisana je popularno-znanstvenim jezikom pa će vjerojatno pobuditi interes i šire publike. Beskrajno velika, mnogoljudna i običnom Europljaninu gotovo potpuno nepoznata zemlja ovom će monografijom svakako postati barem malo poznatija. Osjećaj beskonačnosti o kojem govori Kafka ionako je već dulje vrijeme, nažalost ili nasreću, podvrgnut postupcima pripitomljavanja onoga fantazmatskog.

Tonči Valentić