Pravo kao pravičnost

»Croatian Journal of Philosophy«, sv. II, br. 5, Kruzak, Zagreb, 2002.

U petom broju ovog domaćeg, ali s obzirom na suradnike međunarodnog časopisa za filozofiju, nalazi se šest opsežnijih znanstvenih članaka i nekoliko recenzija. U prvom tekstu Šveđanin Lars Bergström bavi se djelom Hilaryja Putnama, dakako iz perspektive analitičke filozofije. Iz sličnoga referentnog područja dolaze i tekstovi Slovenca Danila Šustera te Engleza Johna Collinsa, koji analizira radove logičara Davidsona i Horwitcha. Ostala tri teksta ponešto su zanimljivija, pa će o njima ovdje biti više riječi. Janos Kis s Central European Sveučilišta u Budimpešti govori o nekim prijepornim aspektima Rawlsove filozofije, posebno s obzirom na tzv. veo neznanja i temeljna dobra, o čemu je Rawls pisao u sada već klasičnoj Teoriji pravednosti. Autor smatra da je prijeporna točka upravo u Rawlsovoj ideji konsenzualnosti: veo neznanja koji bi tobože trebao osiguravati neutralnost temeljnih dobara, te u liberalističkoj koncepciji poslužiti kao argument izjednačavanju svih individua kao jednakovrijednih ovdje je doveden u pitanje. Koncept neutralnosti od temeljne je važnosti za liberalnu političku teoriju, pa se upravo na toj tezi zasniva Kisov članak: neutralnost nije koherentan princip, pa stoga moramo ili napustiti ideju liberalizma u njezinu izvornom značenju ili je preformulirati tako da iz sebe isključi prijeporan stav prema neutralnosti. »Pravo kao pravičnost« stoga počiva na nekim prilično spornim tezama, no Kis nije eksplicitni zagovornik Rawlsova liberalizma ni njegov protivnik: smisao njegova članka Behind the Veil of Ignorance tek je ukazivanje na neke sporne točke liberalne filozofije s osvrtom na obje strane. Tekst je zanimljiv zbog toga što pokazuje da je Rawlsova politička filozofija i dalje u modi, te da se ovaj nedavno preminuli filozof još smatra referentnom točkom u suvremenoj diskusiji. Štoviše, u pretprošlom broju ovog časopisa čitav temat posvećen je upravo Rawlsu.

Moralne znanosti

Raphael Cohen-Almagor sa Sveučilišta u Haifi u svojoj se studiji oslanja na istraživanja o temi eutanazije. Riječ o temi o kojoj se u posljednje vrijeme dosta raspravlja na Zapadu. Autor doduše ne donosi nikakvu filozofski relevantnu analizu etičkih aspekata eutanazije, no donosi statistike i izjave medicinara i znanstvenika, ukazujući na neke konkretne medicinske i legislativne poteškoće. U osnovi, osim problematičnosti eutanazije kao takve, prijepornom se čini i podjela na voljnu i prisilnu eutanaziju, ovisno o tome da li je pacijent priseban donijeti odluku ili je pak priključen na aparate bez nade da ikad izađe iz kome. U toj raspravi dakako prednjače Nizozemci, te se autor oslanja upravo na njihova iskustva s eutanazijom. U posljednjem prilogu Talijan Sergio Cremaschi u ponešto klasičnijem tekstu bavi se problemima moralnosti i moralne znanosti u kontekstu ekonomske znanosti i ekonomske teorije. Filozofsko bavljenje ekonomskim pitanjima ovdje uključuje mnoge klasične autore i zasniva se na analiziranju razlika proisteklih iz različitih nacionalnih svjetonazora. Naposljetku, u časopisu se nalazi i nekoliko kritičkih prikaza, tj. recenzija knjiga: kao i u slučaju svih naših časopisa, riječ je o knjigama štampanim u protekle dvije ili čak tri godine, pa bi bilo dobro da se blok recenzija ubuduće ograniči samo na novija izdanja. Treba ipak izdvojiti recenziju Ane Maršanić o knjizi Slavena Ravlića Politička misao Johna Stuarta Milla. Iako ne govori mnogo o Ravlićevoj knjizi, recenzija je sažet i koristan pregled Millove političke filozofije. »Croatian Journal of Philosophya« dogurao je već do petog broja, ima redovit ritam izlaženja i čitatelj točno zna kakve će tekstove u njemu naći. Oni koji su zainteresirani za ovakve teme i filozofske discipline koje su u nas još na rubovima srednjostrujaškog akademskog interesa svakako će pročitati ili barem prelistati i novi broj.

Tonči Valentić