Vijenac 230

Likovnost

Izložba Faraoni, Palazzo Grassi, Venecija, 9. rujna 2002–25. svibnja 2003.

Moć i zlato

Ova velika tematska izložba zamišljena je kao sveobuhvatna i slojevita prezentacija osobe faraona, vrhovnoga vladara u staroj civilizaciji Egipta. Kroz mnoga djela kiparstva, nakita i drugih umjetničkih oblika (izložba se naime sastoji od nešto manje od tristo vrijednih izložaka) upoznaje se složena uloga egipatskog vladara — čovjeka i boga, upravitelja zemlje, graditelja hramova i vojskovođe

Izložba Faraoni, Palazzo Grassi, Venecija, 9. rujna 2002–25. svibnja 2003.

Moć i zlato

Ova velika tematska izložba zamišljena je kao sveobuhvatna i slojevita prezentacija osobe faraona, vrhovnoga vladara u staroj civilizaciji Egipta. Kroz mnoga djela kiparstva, nakita i drugih umjetničkih oblika (izložba se naime sastoji od nešto manje od tristo vrijednih izložaka) upoznaje se složena uloga egipatskog vladara — čovjeka i boga, upravitelja zemlje, graditelja hramova i vojskovođe

Izložba egipatske umjetnosti Faraoni što se upravo održava u poznatoj venecijanskoj izložbenoj kući Palazzo Grassi vratit će nas u svijet starog Egipta, nakon prijašnjih izložbi koje su bile posvećene upoznavanju s povijesti i životom Feničana i Etruščana. O trajnu zanimanju za egiptologiju svjedoči da se u isto vrijeme održava izložba egipatske umjetnosti u Smithsonianovom National Museum of Art u Washingtonu što će obići sve velike gradove u Sjedinjenim Državama i Kanadi (u žarištu te izložbe zagrobni je život u egipatskoj civilizaciji).

Ova velika tematska izložba zamišljena je kao sveobuhvatna i slojevita prezentacija osobe faraona, vrhovnoga vladara u staroj civilizaciji Egipta. Kroz mnoga djela kiparstva, nakita i drugih umjetničkih oblika (izložba se naime sastoji od nešto manje od tristo vrijednih izložaka) upoznaje se složena uloga egipatskog vladara — čovjeka i boga, upravitelja zemlje, graditelja hramova i vojskovođe.

slika slika

Živost fenomena

U svakom slučaju intrigantni fenomen faraona u dugoj egipatskoj povijesti i njihova karizma sam po sebi dovoljno je zanimljiv i prosječnom posjetiocu izložbe te je ovdje maksimalno naglašen. Život faraona na dvoru, sa čitavom vojskom ljudi što ga je uvijek pratila, život u samoj palači, faraonaova obitelj te prikazivanje lika vladara u umjetničkim djelima za njegova života i nakon smrti neki su od aspekata kojima se bavila kustosica izložbe Christiane Ziegler, direktorica Odjela egipatske umjetnosti u Louvreu.

Kvalitetu izložaka i trud organizatora da se prikažu vrijedna dostignuća egipatske umjetnosti i civilizacije svjedoče djela posuđena iz Muzeja u Kairu (gotovo trećina) te mnogih drugih muzeja iz čitavog svijeta, kao što su Louvre, muzeji i privatne zbirke iz Kanade, Njemačke, Sjedinjenih Država. Premda se za sam postav ne može reći da je idealan jer eksponati zahtijevaju više prostora od onoga u izložbenom prostoru, isplatit će se sad već tradicionaonalno čekanje pred palačom Grassi u redu za ulazak na izložbu (preporučuje se kupnja ulaznica prije dolaska, putem interneta).

U prizemlju palače Grassi dočekat će vas kolosalni kip Tutankhamona iz Muzeja u Kairu sa svim atributima faraona — vladara. Izložba je koncipirana tako da se prati tematski, u osam odvojenih cjelina koje dočaravaju različite aspekte shvaćanja i spoznaja o faraonu, osobi u središtu egipatskoga kozmosa, koji je djelovao kao posrednik između neba i zemlje. Monumentalnost kao jedno od glavnih obilježja egipatskoga kiparstva i arhitekture doživjet će se dakle već na početku izložbe s ulomkom pilona iz palače faraona Merenptaha (pothvat je bio i transport toga djela venecijanskim kanalima jer teži četiri tone).

Idealizacija kao imperativ

Upoznavanje s bogatom poviješću Egipta prati se kroz reljefe i portrete faraona od predinastičkih vremena pa sve do doba dinastije Ptolomejevića s kojom se završava povijest starog Egipta. Iako je u prikazivanju lika vladara idealizacija faraonova lika bila imperativ, ipak je moguće prepoznati fizionomiju svakoga od vladara. Kao dojmljiva iznimka javlja se portret Ehnatona (Amenofica IV) iz Amarne, koji je nakratko revolucionarno uveo štovanje jednog boga u egipatsku religiju, a nosi potpuno individualne crte lica s izduženim licem i velikim usnama, te se za njega za razliku od drugih može reći da je zapravo portret smrtnika što je naslijedio božansko prijestolje.

Fascinantne su slike moći i kraljevstva faraona, njihovih mističnih rituala i veličine faraona, graditelja palača i hramova (sama riječ faraon izvodi se iz izraza per-aâ, što znači velika kuća, odnosno palača, te označava i osobu koja u njoj živi), kao i vremena posvećena njegovu opuštanju i obitelji. Ilustriraju ih komadi pokućstva, svakodnevni predmeti i prikazi kraljica, harema i dvoranina, pa i fragmenti i makete palače.

Faraon kao ratnik i vojskovođa prikazan je u scenama rata i s oružjem. Priča o vladanju faraona sa slikanjem života dužnosnika u palači također je jedna od tema koja upotpunjuje spektar osobe faraona. Velikim bogatstvom i samom zemljom uz faraona kao vrhovnog autoriteta upravljali su i veziri, svećenici, pisari, arhitekti i ostali uglednici iz državnog aparata, s kojima je osiguravao stabilnu upravu.

O zagrobnom životu i vječnosti faraona govore predmeti iz zagrobne opreme. Najdojmljiviji je primjer prikazano blago iz tadašnje prijestolnice grada Tanisa, mjesta u delti Nila što doživljava procvat nakon propasti Novog kraljevstva Egipta. Cijela prostorija izvedena u zlatu sa središnjom zlatnom posmrtnom maskom Pseusennesa izvrsno je odabrana da bi zadivila svakoga posjetioca izložbe.

Iva Brezovečki-Biđin

Vijenac 230

230 - 26. prosinca 2002. | Arhiva

Klikni za povratak