Kulturna politika

Kulturna suradnja Mađarske i Hrvatske

U Pečuhu su 17. prosinaca ministar kulture Republike Hrvatske Antun Vujić i ministar kulturne baštine Republike Mađarske Gabor Gorgey potpisali Program kulturne suradnje za 2003, 2004. i 2005. godinu. Programom se želi produbiti i proširiti obostrano korisna suradnja, kao i pridonijeti ostvarivanju načela sadržanih u završnom dokumentu Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji i Pariške povelje za novu Europu, posebno usmjeravajući pozornost na osiguravanje pojedinačnih i kolektivnih prava pripadnicima nacionalnih manjina u objema zemljama jer njihove kulture obogaćuju kulturne vrijednosti obiju zemalja.

Uz razgovore sa delegacijom dvaju ministarstava, ministar Vujić razgovarao je i s predstavnicima najvažnijih institucija hrvatske manjine u Pečuhu.

Suradnja Hrvatske i Bosne i Hercegovine

U Ministarstvu kulture Republike Hrvatske 18. prosinca potpisan je ugovor između Vlade RH i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kulturnoj, prosvjetnoj i sportskoj suradnji. U ime Vlade RH ugovor je potpisao Antun Vujić, a u ime Vijeća ministara BiH ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija. Potpisivanjem ugovora stvorene su osnove za suradnju muzeja, galerija, kazališta i ostalih kulturnih ustanova, kao što su nacionalne knjižnice, arhivi, institucije za zaštitu kulturne baštine te druge oblike suradnje. Istodobno je potpisan i ugovor o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji, koji je u ime vlade RH potpisao ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego, a u ime Vijeća ministara BIH ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija.

Vijeće za scenske umjetnosti

U Ministarstvu kulture 11. prosinca održana je 12. sjednica Kulturnog vijeća za scenske umjetnosti, kojoj su uz predstavnike Ministarstva kulture i ministra Antuna Vujića prisustvovali i članovi Vijeća Helena Buljan, Joško Juvančić, Darko Lukić i Zlatko Sviben.

Vijeće je predložilo Ministarstvu kulture da omogući sudjelovanje struke u procesu izrade novoga Zakona o kazalištima, a to bi uključivalo Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, gradske urede za kulturu, intendante hrvatskih narodnih kazališta te uprave kazališnih festivala. Istaknuta su i pitanja koja bi se trebala regulirati novim zakonom, kao što su reizbor djelatnika u kazalištu i problem odbijanja uloga i neangažiranosti glumaca.

Na kraju je zaključeno da pri izradi zakona treba voditi računa o regionalnosti i usuglašenosti prijedloga Zakona o kazalištima sa Zakonom o radu. Članovima Vijeća podijeljen je na razmatranje natječajni materijal za financiranje javnih potreba u kulturi u 2003. iz područja scenskih umjetnosti.

Skupština ECOVAST-a

U Pušći je 30. studenog održana Izvanredna skupština ECOVAST-a Europskog vijeća za sela i male gradove. Hrvatska sekcija ECOVAST-a nevladina je organizacija, osnovana 1993. kao jedna od 28 članica europske udruge ECOVAST-a. Cilj je udruge unapređivanje dobrobiti seoskih sredina i očuvanje ruralnoga nasljeđa diljem Europe. U članstvo okuplja pojedince, upravna tijela i nevladine udruge te djeluje poput mreže omogućujući uzajamno podupiranje članova. Ima savjetodavnu ulogu za Vijeće Europe, a surađuje i s drugim europskim institucijama.

Osnovna aktivnost usmjerena je na očuvanje i unapređivanje kulturno-povijesnih, ekoloških, socijalnih i gospodarskih vrijednosti te na cjelovit i održiv razvitak sela i malih gradova. Jedan od dokumenata koji odražava interes udruge je Strategija za ruralnu Europu, koji je preveden i tiskan i u Hrvatskoj.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Državna uprava za zaštitu kulturne baštine, također podupire inicijativu Vijeća, usmjerenu čuvanju i unapređenju nasljeđa lokalnih sredina, koja se pak može nadovezati na postojeće istraživačke i razvojne programe unutar institucija Ministarstva kulture, što bi moglo biti dio buduće tehničke potpore projektu. Ministarstvo se pozitivno izrazilo i o mogućnostima eventualnog budućeg sufinanciranja projekta i restauratorskih zahvata na spomenicima i tradicijskim objektima.

EAO u Strasbourgu

U Strasbourgu je 15. studenoga održan sastanak Izvršnog vijeća Europskog audiovizualnog opservatorija. Na sastanku je sudjelovala i stručna suradnica Uprave za međunarodnu suradnju u kulturi Ministarstva kulture Republike Hrvatske Marijana A. Mance.

Sastanak je otvorio Branko Petrovski iz Republike Makedonije, koja ove godine predsjedava u EAO-u, a potom je izvještaj o stanju u EAO-u podnio izvršni upravitelj G. Closs. Uslijedila je rasprava o planu aktivnosti za 2003. godinu. Predstavljen je i trogodišnji nacrt plana aktivnosti EAO-a. Najavljena je i proslava desetogodišnjice EAO-a koja će biti obilježena 16. i 17. siječnja u Strasbourgu posebnom svečanošću te publikacijama.

Kulturne politike gradova

U organizaciji Ministarstva kulture Grčke i Vijeća Europe 8. i 9. studenog u Solunu i Veriji održana je konferencija Kulturne politike gradova. Cilj joj je bio ustanoviti strategiju dugoročnoga kulturnog razvoja gradova i stvaranja mreže gradova jugoistočne Europe i južnog Kavkaza za regionalnu i međunarodnu suradnju u području kulture. Teme konferencije bile su primjena i optimalizacija resursa u kulturi, utvrđivanje i poimanje kulturnoga potencijala gradova te upravljanje i provedba kulturne strategije gradova.

Konferenciju je otvorio grčki ministar kulture Evangelos Venizelos, a u ime Vijeća Europe govorila je Vera Boltho, direktorica Odjela za kulturnu politiku Vijeća Europe.

Na samom početku konferencije petnaest gradova, među kojima i Zagreb, predstavilo je svoje potencijale, probleme u razvoju te buduće perspektive i strategije kulturnog razvoja. Grad Zagreb predstavljala je Andrea Zlatar-Violić, članica Gradskog vijeća zadužena za kulturu. Nakon kratkog osvrta na povijest grada, kulturne ustanove i značenje Zagreba kao kulturnog središta zemlje govorila je o projektu Kulturna strategija grada Zagreba, u sklopu čega je navela i neke od najvažnijih ciljeva kao što su promocija umjetničkih programa, stvaranje potrebnih uvjeta za funkcioniranje kulture i umjetnosti kao dinamične i neovisne snage u društvu, davanje prednosti kulturnim programima koji obuhvaćaju djecu i mlade, očuvanje i bolja uporaba kulturne baštine, unapređivanje međunarodne kulturne razmjene, suzbijanje negativnih učinaka komercijalizacije u kulturi. Istaknula je i poziciju Zagreba s jedne strane kao glavnoga grada u kojem se nalaze najvažnije nacionalne i državne ustanove, a s druge strane Zagreb kao lokalnu zajednicu. Predstavila je Zagreb kao europsko središte, koje zbog svog geografskog položaja može igrati važnu ulogu u međunarodnoj kulturnoj suradnji srednje i jugoistočne Europe te Mediterana.

Antonija Vranić