Kako to rade drugi!

Kako to rade drugi!

O jednoj iznimnoj prezentaciji nacionalne glazbe i kulture u inozemstvu

Predstavljanje hrvatske glazbe u inozemstvu još se provodi povremeno, sporadično, neplanski i više je rezultat osobnog zalaganja entuzijasta nego kontinuirane i dugoročne kulturne politike. Kako to čine neke druge zemlje u tranziciji, pokazat ćemo na primjeru kulturne manifestacije koja upravo traje pod naslovom Bohemia magica.

Češka na najbolji mogući način provodi u djelo poznatu i mnogo puta potvrđenu činjenicu, da se neka zemlja može svijetu najbolje predstaviti kulturom. Naime, od mjeseca svibnja do kraja ove godine, dakle punih osam mjeseci, traje češka sezona u Francuskoj: trideset čeških i četrdeset francuskih sastava u okviru tristo koncerata u šezdeset francuskih gradova predstavlja francuskoj (u okviru redovite muzičke sezone) i međunarodnoj publici (na programima brojnih festivala), izbor iz bogate češke glazbene tradicije i suvremenosti. Iznesene brojke i širina zamisli moraju zadiviti i pokrenuti na razmišljanje u svim onim zemljama, a među njima je nedvojbeno i Hrvatska, koje se i glazbom i kulturom želi predstaviti Europi.

Od zamisli do realizacije

Kako je došlo do manifestacije Bohemia magica, u kojoj glazba ima glavnu riječ, tko u njoj sudjeluje, tko je financira i organizira? Odgovor na ta zanimljiva pitanja potražit ćemo u razgovoru koji je češka povjerenica za kulturu Olga Poivre d’Arvor-Kubelkova dala za dodatnu publikaciju uz glazbeni mjesečnik »Diapason« od svibnja ove godine.

— Ideja je začeta još 1995, nakon jednog susreta predsjednika Chiraca i Havela. Širenjem Europske unije prema Istoku, u sljedećim se godinama u Francuskoj osjetila potreba za boljim upoznavanjem zemalja koje joj se žele pridružiti. Nakon mađarske kulture, koja je u Francuskoj prezentirana u okviru sezone 2000/01, francuska je vlada uz pomoć udruge AFAA (francuska udruga za umjetničke projekte) za sezonu 2001/02. programirala manifestaciju Bohemia magica, ali isto tako za sezonu 2002/04. poljsku kulturno-glazbenu sezonu. Sve to organizirano je uz svestranu pomoć ministarstava vanjskih poslova, te ministarstva za kulture i komunikacije Francuske i Češke, AFAA-e, te češkog ureda za taj projekt u Pragu.

Na koji je način organizirana ta manifestacija i s kojim financijskim sredstvima?

— Već od same zamisli željeli smo francuskoj publici predložiti jednu izuzetnu sezonu, najambiciozniju panoramu češke glazbe ikad organiziranu u inozemstvu. To je značilo u prvom redu animirati organizatore francuskog glazbenog života na svim nivoima da prime umjetnike, ansamble i orkestre diljem Francuske, u brojnim većim i manjim glazbenim središtima i brojnim festivalima u trajanju od osam mjeseci, s tim da im se plate troškovi puta i boravka. Odgovor je bio izvanredan. Na isti smo način animirali izvjestan broj francuskih solista i ansambala, pa i opernih kuća, da u svojim sezonama predstave češki glazbeni repertoar od baroka do danas.

Po kojim kriterijima je biran program? Je li se išlo na izbor poznatih vrijednosti ili se dopustio rizik u izboru nepoznatog i suvremenog repertoara?

— Željeli smo da odabrani repertoar obuhvati i nepoznate, primjerice češke barokne, pretklasične i klasične skladatelje, kao i suvremene težnje naših mladih autora. No, to nije bilo jednostavno ostvariti. Primjerice, Filharmonijski orkestar iz Praga predložio je suvremena djela, a sve se opet završilo na Smetani i Dvoűaku. No mora se reći da i u našem glazbenom životu još prevladava standardni repertoar: dugo smo bili zatvoreni i suvremena je glazba bila izvođena sporadično. Međutim, nova odabrana djela koja će se izvoditi u Francuskoj, predvođena mladim autorima kao što su Maratka, Adamek ili Krejčik, najavljuju nove putove. Isti je slučaj s našim baroknim i klasičnim skladateljima. Ansambli koji sviraju na autentičnim glazbalima mogu se nabrojiti na prste jedne ruke, jer u nas nemaju ni materijalne ni pedagoške potpore. Ipak, onih nekoliko koji će sudjelovati u sezoni Bohemia magica imaju ispred sebe lijepu budućnost.

Zamisli, koje je u razgovoru za francuski glazbeni časopis »Diapason« iznijela češka povjerenica za kulturu Olga Poivre d’Arvor-Kubelkova, počele su se realizirati na najbolji mogući način. Unatoč velikim problemima s kojima je suočena češka glazbena kultura u samoj zemlji (nedostatak novca i u svezi s tim pâd kvalitete glazbenih događanja u Češkoj, o čemu se može pročitati iz pera stranih dopisnika) angažirani su najbolji ansambli i solisti, odabrana reprezentativna djela iz bogate češke glazbene baštine u suvremenosti, od baroknog skladatelja Jana Dismasa Zelenke, preko klasika češke glazbe Jana Huge Vorišeka, Antonina Reiche, Františeka Bende i Josefa Myslivečeka, preko odabranih opusa Smetane, Dvoűaka, Suka, Janačeka i Martinua, do predstavnika nove generacije. Nemoguće je nabrojiti sve soliste i ansamble koji ih predstavljaju, navest ćemo samo najvažnije: čuveni ansambl za staru glazbu Schola Gregoriana Pragensis te mladi sastavi na autentičnim glazbalima Hipocondria i Musica Florea, Trio Guarneri iz Praga, Praški kvintet te tri istaknuta kvarteta, Prazak, Talich i Kocian koncertiraju u brojnim gradovima, od Lilla do Lyona, uključivši i neka festivalska središta kao što su Montpellier i Festival kvarteta u Luberonu. Pet čeških simfonijskih orkestara, Praški simfoničari i Filharmonija iz Praga, Češka filharmonija, Filharmonija iz Brna i orkestar iz Hradec Kralové i Komorni orkestar Jan Talich krstare Francuskom od Bretanje do festivala La Roque d’Antheron, od Metza do Avignona, na čelu sa svojim dirigentima Vladimirom Aškenazijem, Sergeom Baudoom i Jiűi Belohlavekom, sve majstorima dirigentske palice svjetskoga glasa.

Francuzi izvode Čehe

Za svaku je zemlju od najveće važnosti kada strani glazbenici izvode njihovu glazbenu baštinu. U slučaju manifestacije Bohemia magica ta je povlastica velika. Navest ćemo samo da Barokni ansambl iz Nice izvodi program pod naslovom Bach iz Češke, ansambl Philidor češke klasike, pijanist Alain Plânes skladbe Leoša Janačeka, Nacionalni orkestar iz Lilla na čelu sa Jean-Claudom Casadesusom i Filharmonijskim zborom iz Brna čuvenu Glagoljsku misu tog moravskog skladatelja, a Europska glazbena akademija, uz odabrane soliste, Janačekovu operu Lukava lija u okviru čuvenog festivala u Aix-en-Provenceu, koja će biti reprizirana u rujnu u pariškom kazalištu Châtelet. U mjesecu lipnju na programu pariške operne kuće Bastille bila je Dvoűakova opera Rusalka s poznatom američkom pjevačicom Renée Fleming u naslovnoj ulozi.

Ostala kulturna ponuda

Glazbi, koja čini najveći dio programa kulturne manifestacije Bohemia magica, pridružile su se i druge umjetnosti.

Čuveni češki barok prezentiran je u Muzeju u Lillu, a moravski u Rennesu. Prijelaz stoljeća predstavljen je skulpturama Františeka Bileka u muzeju Bourdelle u Parizu, a slike češko-francuske nadrealističke slikarice Toyen (koje je u proljeće imala prilike vidjeti i zagrebačka publika u Klovićevim dvorima), izložene su u muzeju moderne umjetnosti u Saint-Etiennu. Kazalište, ples, marionete, fotografije, filmovi, sve je to dio bogata programa Bohemia magica.

Što se tiče jednog od inicijatora te velebne kulturne manifestacije karizmatičnog predsjednika Češke Republike, filozofa, pisca i dramatičara Vaclava Havela, neke od njegovih drama bit će također prikazane na festivalu u Avignonu. U širokoj panorami češke umjetnosti dostojno mjesto pripalo je i prezentaciji češke književnosti i djelu Milana Kundere, koji već godinama živi u Francuskoj i u posljednje vrijeme i piše na jeziku svoje druge domovine.

Umjesto zaključka

Vjerojatno će mnogi zapaziti da se hrvatska glazbena kultura ne može uspoređivati sa češkom. To je činjenica. Iz konzervatorija Europe potekli su brojni veliki skladatelji, čiji su odabrani opusi već dugo umreženi u stalni repertoar svjetskih glazbenih metropola.

Ipak, i brojne skladbe hrvatskih autora, posebice one iz doba baroka ili odabrane opere, simfonijska i komorna djela iz raznih epoha, a osobito suvremena glazba, mogu se ravnopravno nositi sa svjetskim dostignućima istih razdoblja. Mnoga su od njih zapažena, a nekoliko hrvatskih reproduktivnih umjetnika prošlosti i sadašnjosti postiglo je svjetski uspjeh, izmamili su pljesak publike, pozornost kritike...

No usprkos tome čini se da nas glazbeni svijet još ne poznaje, niti prepoznaje.

Međutim, individualni napori pojedinih glazbenika entuzijasta krče polagano putove, najavljuju bolje sutra... Na kraju zato budimo optimistični i u ime toga nabrojimo nekoliko uspjelih prezentacija hrvatske glazbe ranih razdoblja u inozemstvu u posljednjih nekoliko mjeseci: Zagrebačka pijanistica Ida Gamulin u nekoliko uspješnih koncerata predstavila je publici Praga, Budimpešte i Münchena skladbe Dore Pejačević. U okviru Dana hrvatske kulture u Moskvi naši odabrani glazbenici na nekoliko koncerata izveli su i odabrana djela nekoliko hrvatskih skladatelja, a na manifestaciji Hrvatsko proljeće na Baléarima (na inicijativu Hrvatskog veleposlanstva u Španjolskoj), nastupio je Hrvatski barokni ansambl i Zagrebačka filharmonija, koja je na programu od naših skladatelja imala samo jednu simfoniju Luke Sorkočevića.

Zato su dva koncerta 22. i 23. lipnja, u okviru međunarodnoga festivala Kijevske ljetne glazbene večeri, bila ispunjena isključivo skladbama suvremenih hrvatskih skladatelja, Frane Paraća, Ive Josipovića i Sanje Drakulić, čijim je osobnim zalaganjem i ostvarena ova uspjela prezentacija hrvatske glazbe u Ukrajini. Programe su realizirali jedan od najpoznatijih ukrajinskih simfonijskih orkestara, Philharmonia iz Černigova pod ravnanjem Mykolaia Sukacha, pijanistica Sanja Drakulić i poznata bajanistica iz Pule Jelena Živić.

Osobitu pohvalu zaslužuju nastupi hrvatskih glazbenika u Berlinu u sklopu Tjedna hrvatske kulture (najavljeni u »Vijencu« br. 226, str. 37), a ohrabruje i nastup Zagrebačke filharmonije u Beču pod ravnanjem Vjekoslava Šuteja.

Mirjana Paladin