Vijenac 230

Književnost

KNJIŽEVNI GLOBUS

Jiménez Lozano dobitnik nagrade Cervantes

KNJIŽEVNI GLOBUS

Jiménez Lozano dobitnik nagrade Cervantes

Španjolska Manje poznati španjolski pisac i novinar José Jiménez Lozano neočekivani je dobitnik ovogodišnje književne nagrade Cervantes. Nagrada Cervantes najveća je književna nagrada hispanofonog svijeta, dotirana je s 90 000 eura i po značenju se uspoređuje s Nobelovom nagradom. Jiménez Lozano izvan je Španjolske uglavnom nepoznat, premda je objavio ukupno četrdeset zbirki priča, reportaža i pjesama te romana. Jiménez Lozano bio je glavni urednik lista »El Norte de Castilla«, dobitnik je književne nagrade Castille, a 1992. godine i Nacionalne književne nagrade. Među najpoznatijim su mu djelima roman Historia de un otoxo i El santo de mayo.

Nagrada Heinricha Heinea za Elfriede Jelinek

slikaNjemačka/Austrija Austrijska autorica i dramatičarka Elfriede Jelinek dobitnica je ovogodišnje nagrade Heinricha Heinea, dotirane s 25 000 eura. Opširno djelo Elfriede Jelinek, jedne od najpoznatijih autorica njemačkoga govornog područja, obuhvaća liriku, prozu, drame i scenarije. Žiri je opisao djelo Elfriede Jelinek kao »radikalni estetski projekt«, koji ukazuje na »zlouporabu jezika i napada ustaljeno mišljenje«. Nagrada Heinricha Heinea osnovana je prije trideset godina, na 175. obljetnicu Heineova rođenja. Među dosadašnjim su dobitnicima nagrade, koju dodjeljuje grad Düsseldorf, Carl Zuckmayer, Walter Jens i Marion Dönhoff.

Dodijeljena Guardianova nagrada za prvu knjigu

Velika Britanija Jonathan Safran Foer dobitnik je ovogodišnje Guardianove nagrade za prvu knjigu, za roman Everything Is Illuminated. Roman govori o putovanju mladog američkog Židova u Ukrajinu, u potrazi za ženom koja je spasila njegova djeda od nacista. Članovi žirija, među njima autori Irvine Welsh i Kate Atkinson, pohvalili su stil i originalnost knjige. Za nagradu, dotiranu s deset tisuća funti, natjecali su se Oliver Morton s Mapping Mars i Sandra Newman s The Only Good Things Anyone Has Ever Done.

Umro nakladnik Leonardo Mondadori

slikaItalija Leonardo Mondadori, šef najveće talijanske izdavačke kuće, Arnoldo Mondadori Editore, umro je u 56. godini života u Milanu. Leonardo je bio unuk osnivača izdavačke kuće, Arnolda Mondadorija, a u poduzeće je ušao 1972. godine. Zatim je vodio TV-postaju Retequattro i izdavače Electa i Leonardo Arte. Vodstvo Mondadorijem preuzeo je 1991. godine, kad je grupa Finivest, u vlasništvu talijanskog premijera Silvija Berlusconija, preuzela izdavačku kuću. Mondadori, kojemu je prije četiri godine otkriven karcinom, opisao je to iskustvo u knjizi Conversione. Una storia personale.

FBI pratio Grahama Greenea

slikaVelika Britanija/SAD Kako piše britanski dnevnik »Guardian«, FBI je četrdeset godina pratio Grahama Greena, zbog njegovih političkih aktivnosti i otvorene kritike Sjedinjenih Država. Greene je bio jedan od najpopularnijih britanskih autora 20. stoljeća i prijatelj političkih vođa poput Fidela Castra i Daniela Ortege, a u nekoliko svojih djela stavio je u pitanje ispravnost američke vanjske politike. Dokumenti, do kojih je došao »Guardian«, pokazuju da su američke vlasti pratile Greeneove sastanke, otvarale njegovu poštu i sastavljale izvještaje o njegovim putovanjima po Latinskoj Americi. Mnogi romani Grahama Greenea, koji je umro 1991. godine, odvijaju se u zemljama u političkim i socijalnim previranjima, primjerice Our Man in Havana ili The Quiet American.

Umro pjesnik Stan Rice

slikaSAD Pjesnik i slikar Stan Rice umro je u šezdesetoj godini. Rice je autor sedam zbirki poezije, dobitnik nagrade Edgara Allana Poea, koju dodjeljuje Akademija američkih pjesnika, i nagrade Josepha Henryja Jacksona. Rice, inače suprug Anne Rice, autorice Vamprie Chronicles, vodio je katedru poezije na sveučilistu u San Franciscu.

Umro litavski autor Kuncinas

Litva Međunarodno poznat litavski pisac Jurgis Kuncinas umro je u 56. godini. Njegov posljednji roman bio je predstavljen na Frankfurtskom sajmu knjige ove jeseni. Kuncinasa su svojedobno progonile sovjetske vlasti, a zbog sukoba s komunističkim vodstvom bio je godinama zatvoren u ludnici. Nakon što je Litva 1991. postala nezavisna, za svoje je književno djelo dobio različite nagrade.

Autor Dössekker oslobođen optužbi

Švicarska Tužilaštvo grada Züricha oslobodilo je autora navodno autobiografskog djela o Holokaustu, Bruchstücke, Bruna Dössekkera, optužbi za prijevaru i zatvorilo proces. Knjiga Bruchstücke, aus einer Kindheit 1939-1948 izašla je 1995. kao navodna autobiografija poljskoga Židova Binjamina Wilkomirskog o njegovoj mladosti u koncentracijskim logorima. Knjiga se našla u naslovima međunarodnog tiska, nakon što je otkriveno da ju je zapravo napisao švicarski autor Bruno Dössekker. Izdavačka kuća Suhrkamp, koja je objavila knjigu, kao i Dössekkerov agent, ispostavilo se, znali su za autorov identitet.

Iva Krtalić

Vijenac 230

230 - 26. prosinca 2002. | Arhiva

Klikni za povratak