Euroradio

Euroradio

I u našim se medijima sve češće spominje izraz Euroradio primjerice u obliku Euroradijska koncertna ili operna sezona, Euroradijska ponuda, Euroradijski digitalni kanali. U tekstu namjera nam je objasniti detaljnije taj pojam!

Euroradio je za glazbu ono što je eurovizija za sliku!

Izraz Euroradio, programski koncept Europske unije radija, odnosi se na sadržaj (koncerte, operne izvedbe i prateći komentar), ali i na način njihova prijenosa: sateliti ili zemne veze, koji povezuju EUR s njezinim brojnim članicama. Satelit se sastoji od dva kodirana digitalna kanala, a svaki od njih još od tri sporedna: jedan za glazbu, drugi za prijenos raznih informacija, i treći za automatsko snimanje koncerata. Ta radijska mreža prenese svake godine oko 2400 glazbenih događaja, od kojih 2250 nude članice EUR, 150 ih je posebno priređeno za euroradijske operne i koncertne sezone, dok se posebnim dogovorom dvadeset opera izravno prenosi iz Metropolitan opere u New Yorku.

Euroradijske sezone

Euroradijske koncertne i operne sezone sastavljene su od pomno odabranih ponuda članica. Prema riječima glazbenoga direktora Euroradijskih programa G. Pierrea-Yvesa Triboleta, »one su najbolje od najboljega što se na muzičkom planu događa u Europi, portreti nacionalnog glazbenog života odabranih prijedloga članica« (iz članka iz časopisa EUR »Diffusion«, listopad 2002).

Za slušatelje diljem Europe i svijeta te su sezone istinski festival glazbenih događanja, sveobuhvatna informacija o tome što se na koncertnom i opernom pa i jazz-planu događa u svijetu (brojne pridružene članice EUR-a su iz Australije, Amerike i Kanade). Već po dugogodišnjoj tradiciji sezone EUR podijeljene su na koncertne (s izravnim prijenosom ponedjeljkom od 20,30), operne (subotom od 19,30 ili 20,00) i jazz-sezone (petkom od 22,30).

Tomu treba dodati posebne dane, ispunjene jednosatnim koncertima, koji se s odabranim temama (obično obilježavanje obljetnica velikih skladatelja) prenose iz odabranih europskih središta, 10,00-24,00.

Tradicionalan je i Božićni dan (obično polovicom prosinca), u kojem se po istom sistemu koncerata u trajanju od jednoga sata prenose koncerti koji sadrže božićnu glazbenu tradiciju odabranih zemalja-članica.

Hrvatski radio, član Europske unije radija

Redovitim preuzimanjem koncertne, operne i jazz-sezone EUR, kao i brojnih drugih ponuda, Glazbeni program HR, koji ih oprema i reproducira, u izravnim ili odloženim prijenosima, ostvaruje preko etera intenzivnu i kontinuiranu vezu s Europom i svijetom.

Takvim stavom pridružio se brojnim, pa i najpoznatijim europskim radijskim postajama, kao što su III. program BBC-a ili France-musique, na kojima prevladavaju upravo takvi sadržaji.

U razgovoru za francuski glazbeni časopis »Diapason« (studeni 2002) direktor francuske mreže France-musique, Pierre Bouteiller rekao je i ovo, u kontekstu nove orijentacije toga glazbenog kanala:

»Svaki dan reproduciramo koncerte iz čitavoga svijeta i tako pružamo našim slušateljima ono najbolje što se događa na području glazbe. Biramo ih tako da budu prihvatljivi što većem broju ljudi, poznavateljima i amaterima. Volim izreku Antonina Viteza: ’Elitizam za sve!’«

Velika ponuda EUR odgovara takvu izazovu. Hrvatski radio i njegov III. program izravno prenose ili reproduciraju euroradijske koncerte i opere nekoliko puta na tjedan.

Nije zato možda pretjerano reći, da je danas veza Hrvatske sa Europom na kulturnom planu možda najintenzivnija i najuspješnija upravo u projektu Euroradija.

Naše iskorištene i neiskorištene prilike

Ta se tvrdnja odnosi u prvom redu na uvoz, s izvozom nije tako idilično.

Od 1. siječnja 1993, otkada je postao redoviti član EUR, Hrvatski radio i njegov Glazbeni program povremeno i sâm aktivno sudjeluje u projektima te najveće udruge državnih ili javnih radija u svijetu. Već te iste godine, 5. svibnja, izravno prenosi koncert Simfonijskog orkestra HRT-a u devetnaest europskih zemalja, s dvjema skladbama hrvatskih autora. U sljedećim je godinama isti orkestar još tri puta predstavio slušateljstvu mnogih europskih zemalja brojne skladbe suvremenih hrvatskih skladatelja. Toj ponudi treba pribrojiti i koncert hrvatske barokne glazbe u izvedbi tada novoosnovanog Hrvatskog baroknog orkestra (veljača 2000), te tri jednosatna koncerta u okviru Božićnog dana u kojem su, ansambl Lado (1999), Zbor HRT (2000) te orguljašica Ljerka Očić i trubač Stanko Arnold (2001) predstavili dio bogate hrvatske božićne glazbene baštine.

Uz pravovremeno planiranje i zalaganje moglo se više i bolje. Jer, ponovimo na kraju poznatu i potvrđenu činjenicu, da se neka zemlja može najbolje svijetu predstaviti kulturom, posebice glazbenom. Zahvaljujući današnjim tehničkim mogućnostima i Euroradiju, upravo je radio najbolji medij za oživotvorenje te zamisli.

Mirjana Paladin