Vijenac 229

Likovnost

II. skup muzejskih pedagoga Hrvatskog muzejskog društva s međunarodnim sudjelovanjem

Tiha, ali važna djelatnost

II. skup muzejskih pedagoga Hrvatskog muzejskog društva s međunarodnim sudjelovanjem, organizator: Hrvatsko muzejsko društvo, Sekcija za muzejsku pedagogiju HMD-a, Arheološki muzej Zadar (uz 170. obljetnicu Arheološkog muzeja Zadar), Zadar, 7-9. studenoga 2002.

Tiha, ali važna djelatnost

Organizatorica skupa Mila Škarić najavila je kontinuirano održavanje takvih skupova i u budućnosti, u bijenalnom ritmu i uz jačanje međunarodnog karaktera sudjelovanjem stručnjaka iz više zemalja. Od sljedećih skupova očekujemo produbljivanje temeljnih određenja struke s više teoretskih promišljanja, koji će postaviti specifične ciljeve i smjernice daljnjeg praktičnog rada

Pedagoška djelatnost u pojedinim hrvatskim muzejsko-galerijskim institucijama još nije na zadovoljavajućoj razini, no važnost edukativne i komunikacijske uloge muzeja sve se više prepoznaje i u našoj sredini. Potvrda toga jest i nedavno održan, drugi po redu, stručni skup muzejskih pedagoga. Prvi takav skup održan je protekle godine u Puli, a mjesto održavanja ovogodišnjega bio je, ne bez razloga, grad Zadar. Naime, uz Sekciju za muzejsku pedagogiju Hrvatskoga muzejskog društva kao glavnog organizatora i inicijatora, ove se godine u organizaciju, prigodom svoje respektabilne 170. obljetnice postojanja, uključio Arheološki muzej Zadar.

Na skupu je sudjelovalo tridesetak izlagača s predavanjima, te još petnaestak sudionika s poster-referatima. Izlaganja su bila grupirana u okviru dva temeljna tematska određenja. Prva grupa bavila se publikacijama vezanim uz muzejsku pedagogiju, dok je drugoj u središtu interesa bio rad muzejskog pedagoga izvan muzeja. Muzealci iz cijele Hrvatske te njihovi kolege iz Slovenije i Italije većinom su prezentirali vlastite pedagoške projekte, usredotočujući se u izlaganjima na primjere iz prakse. Razmjena iskustava i poticaja dodatno se intenzivirala i radom u radionicama. Sudionicima prve radionice cilj je bio sistematizirati profesiju muzejskog pedagoga. Za razliku od još nažalost uvriježena mišljenja koje ponekad prevladava i u krugovima profesionalnih muzejskih djelatnika, važno je istaknuti kako se posao muzejskih pedagoga ne iscrpljuje u organiziranju vodstava po stalnim postavima i izložbama. I ovom prigodom istaknuto je kako je potrebno unaprijediti suradnju svih djelatnika pojedinoga muzeja s muzejskim pedagogom u svim fazama rada na nekom projektu. Tek će tako biti moguće ostvariti kontinuiran edukativni program koji će pratiti i stalni postav i svaku od pojedinih izložbenih i ostalih muzejskih aktivnosti. U drugoj radionici sudionici su razmijenili iskustva sa seminara, skupova i konferencija.

Konačna afirmacija struke

Svega je nekolicina predavanja bila usmjerena na teoretska promišljanja pojedinih aspekata muzejske pedagogije. Takvo je bilo uvodno predavanje prof. Ive Maroevića, koji je govorio o mogućnostima emocionalne inteligencije u muzejima. Propitivanjem mjesta predmetnoga svijeta u emocionalnom životu ljudi muzej je, kako ističe Maroević, doveden u poziciju da izlaganjem i interpretiranjem muzealija utječe na razvijanje i usmjeravanje emocija u kontekstu stvaranja i prenošenja znanja i doživljaja neverbalnim putem.

Ivo Maroević ujedno je predstavio zbornik radova s prošlogodišnjeg skupa, čije su tematske okosnice bile položaj muzejske pedagogije u muzejima te rad s različitim skupinama. Objavljivanje ovog zbornika prinos je afirmaciji dosega muzejske pedagogije kao profesije i pojedinaca koji se njome bave.

Važno je napomenuti kako je muzejskih djelatnika zaposlenih na radnom mjestu muzejskog pedagoga u našoj sredini još vrlo malo. Stoga pedagoške aktivnosti vrlo često provode ostali djelatnici muzeja, najčešće kustosi, ali i restauratori, konzervatori, tehničari. Svi oni dakako mogu i moraju preuzeti na sebe dio pedagoških aktivnosti, ali — i uz najbolju volju — u takvim okolnostima nemoguće je ostvariti potreban intenzitet i kontinuitet pedagoške aktivnosti. Definiranjem vlastitog mjesta u muzejima i galerijama, muzejski pedagozi snažnije će se nametnuti i muzejsko-galerijskoj i široj društvenoj zajednici. Makar se u dogledno vrijeme i ne ostvari ideja o muzejskom pedagogu u svakom muzeju, postojanje jake stručne zajednice muzejskih pedagoga pridonijet će osvještavanju važnosti muzejske pedagogije i zasigurno će potaknuti bolje i intenzivnije provođenje pedagoških aktivnosti i od strane ostalih djelatnika muzeja.

Muzejska pedagogija danas je u svakoj muzejsko-galerijskoj instituciji i potreba i izazov, istaknuto je i na ovom skupu. Organizatorica skupa Mila Škarić najavila je kontinuirano održavanje takvih skupova i u budućnosti, u bijenalnom ritmu i uz jačanje međunarodnog karaktera sudjelovanjem stručnjaka iz više zemalja. Od sljedećih skupova očekujemo produbljivanje temeljnih određenja struke s više teoretskih promišljanja, koji će postaviti specifične ciljeve i smjernice daljnjeg praktičnog rada.

Ljerka Dulibić

Vijenac 229

229 - 12. prosinca 2002. | Arhiva

Klikni za povratak