Literarni dijalog kultura

»Forum«, mjesečnik Razreda za književnost HAZU, gl. ur. Slavko Mihalić, god. XXXXI, knj. LXXIII, br. 7-9, Zagreb, jesen 2002.

Novi broj časopisa »Forum« u potpunosti opravdava vlastiti naziv — na tom književnom trgu ovaj će se put sastati književni prilozi s brojnih europskih strana čineći ovo izdanje mjestom zanimljiva literarnog dijaloga različitih kultura. Kozmopolitski duh najavljuje već prvi prilog broja: engleski stihovi ruskoga pjesnika Josifa Brodskog (prijevod Irena Lukšić) u kojima dominiraju slike s putovanja po različitim zemljama — u ovdje izabranim stihovima to je ponajprije Italija, odnosno gradovi Venecija i Rim. Irsko pjesništvo predstavljeno je poezijom Thomasa Kinselle (prijevod Maximiljana Barančić), koji razvojem irske izdavačke djelatnosti u pedesetim godinama prošloga stoljeća zauzima središnje mjesto u suvremenom irskom pjesništvu, dok je suvremeno njemačko pjesništvo prezentirano pjesmama Hansa Magnusa Enzensbergera (prijevod Mate A. Ivandić), književnika poznatog ponajprije po svojoj kritičkoj lirici pisanoj jednostavnim i britkim jezikom. Sve prijevode, a to se odnosi i na ostale (prozne) priloge, prate komentari prevoditelja i priređivača, što je koristan dodatak čitateljima.

Hrvatsko pjesništvo u ovome je broju zastupljeno poezijom Alojza Majetića, Anđelka Vuletića, Ranka Mladine te Ivana Goluba na čije se pjesme nadovezuje prilog Luke Paljetka koji u analizi Golubove poezije polazi od pojma trag, iz kojega izvodi sav sustav poetskog i teološkog mišljenja ovoga pjesnika. Na pjesništvu i pjesničkim temama zadržat će se još neki teorijski tekstovi — Gane Todorovski piše o poeziji dobitnika Zlatnog vijenca Struških večeri Slavka Mihalića, a svoje će mjesto u ovome broju naći i neobjavljena verzija pogovora Ganzinim Izabranim pjesmama autora Brune Popovića, s kojim sličnost po funkciji i razlogu nastanka, no ipak različit u ostalim obilježjima, dijeli još jedan zanimljiv prilog — prijevod (Ivo Tasovac) T. S. Eliotova predgovora knjizi Simone Weil.

Zastupljeniji stranci

Uz pripovijest Babure Slavice Stojan, te Ponočnicu u kojoj se Robert Mlinarec nastavlja na ferićevske teme bolesti i bolnice, u priloge domaće proze ubraja se i Kozmički pijetao Zlatka Tomičića, ulomak mitološke tematike iz njegova neobjavljena romana. U skladu s motom ovoga broja, proza stranih književnika bit će zastupljenija, i to su prilozi koje svakako treba istaknuti kao zanimljivije. Litavska književnost predstavljena je pripovijestima Jurge Ivanauskaite, autorice mlađega naraštaja čija djela obilježava narušavanje moralnih tabua katoličkog društva, isticanje prirodnih emocionalnih prava u kompjutoriziranoj civilizaciji, kao i traganje za najvišom istinom u kojem nerijetko poseže za bogatom litavskom mitologijom. Uz pripovijesti Kjella Askildsena, norveškoga pisca u čijoj se prozi kao temeljna karakteristika ističe racionalizacija izraza, načelo minimalizma u kojem se sa što manje riječi pokušava reći što više, treba istaknuti i pogovor Muniba Delalića koji, iako kratak, daje pregled važnijih imena norveške književnosti 19. i 20. stoljeća. Ukrajinska književnost predstavljena je blokom koji sadrži tekst Vasilja Jaremenka o odnosu ukrajinskih i ruskih obilježja unutar Gogoljeva stvaralaštva, a s tom je tematikom povezana proza suvremenog ukrajinskog pisca Bogdana Žoldaka, koji se služi suržukom, mješavinom ruskog i ukrajinskog jezika, a uporabom ironije i groteske nastavlja gogoljevsku tradiciju, dok će prozu Vasyla Gabora obilježavati posve drukčiji tonovi, bliskiji tradicionalizmu, ali i magijskom realizmu.

Teorijski dio časopisa donosi nekoliko vrijednih priloga, među kojima se može istaknuti prvi dio studije Čitanja Vetranovićeva Pelegrina u kojoj Pavao Pavličić analizira ovaj nedovoljno istražen ep. Polazeći od klasifikacije problema oko interpretiranja odnosa Pelegrina spram tradicije, Pavličić iznosi sadržaj te pokušava odrediti svijet ovoga djela, dolazeći do zanimljivh teza koje će svoj zaključak dobiti u sljedećem »Forumu«. Problematika vezana uz jezik u ovome je broju zastupljena u nekoliko stručnih tekstova i prikaza u kojima će se naći razne teme vezane uz rječnike i leksikografiju, pitanja jezičnih granica ili problema sporazumijevanja u svakodnevnom govoru.

Uz spomenute priloge, tu su još književne kritike Seada Begovića, kao i drugi dio Novalisova Heinricha von Ofterdingena, romana koji »Forum« objavljuje u nastavcima. Kvaliteta i raznolikost temeljna su obilježja časopisa »Forum«, ujedno i preporuka čitateljima.

Ljubica Anđelković