Književnost za djecu na internetu

Književnost za djecu na internetu

SAD Nova web-stranica besplatno nudi tisuće dječjih knjiga iz sto zemalja djeci diljem svijeta. Kad stranica bude gotova, za, računa se, pet godina, Međunarodna dječja digitalna knjižnica imat će oko deset tisuća knjiga za djecu u dobi od tri do trinaest godina. Trenutno ima dvjesto naslova iz više od 27 zemalja, na više od petnaest jezika. Cilj je ove stranice popularizirati čitanje među djecom i učenje o drugim kulturama. Stranicu je izradilo Sveučiliste Marylanda, a pritiskom na miša djeca mogu izlistavati stranice knjiga ili stripova. Na stranici se može naći i mnogo dječjih klasika, koji više nisu pod autorskim pravima, a izdavači poput Random Housea i HarperCollinsa darovali su digitalnoj knjižnici nova djela. Za sada se stranica može otvoriti uz pomoć ADSL-linije, a od sljedeće godine i preko telefonskog modema. www.icdlbooks.org

Prodani rukopisi Waltera Benjamina

Njemačka Rukom pisani tekstovi publicista i filozofa Waltera Benjamina prodani su na aukciji u Hamburgu za 68 000 eura. Prema namjeri ministrice kulture Christine Weiss, rukopisi bi trebali biti preuzeti u popis nacionalnog kulturnog blaga. Ime kupca nije objavljeno, ali ako rukopisi budu proglašeni nacionalnim kulturnim blagom, morat će ostati u Njemačkoj. Listovi, njih ukupno 28, pripadaju u Benjaminovu zbirku Berliner Kindheit, autobiografski zapis, koji, kao i Berliner Chronik opisuju mlade godine filozofa, rođena 1892. godine. Benjamin, iz građanske židovske obitelji, pisao je eseje, književne kritike, osvrte na francusku liriku i filozofske napise. Godine 1940. tijekom bijega iz nacističke Njemačke, počinio je samoubojstvo.

100 milijuna dolara darovano časopisu

»Poetry«

SAD Američki časopis za liriku, »Poetry«, dobio je nasljedstvo od oko stotinjak milijuna dolara. Ruth Lilly, nasljednica velikoga farmaceutskog koncerna, predala je nasljedstvo čuvenom, ali financijski slabom pjesničkom magazinu, i to unatoč tome što je glavni urednik časopisa »Poetry« sedamdesetih godina odbio nekoliko pjesama koje je napisala Ruth Lilly. Časopis, osnovan 1912. godine, u američkom je književnom svijetu institucija. »Poetry« je, između ostaloga, prvi objavio djela T. S. Eliota, Carla Sandburga, Dylana Thomasa i Ezre Pounda.

Kleistova nagrada Martinu Mosebachu

Njemačka Frankfurtski pisac Martin Mosebach dobitnik je ovogodišnje čuvene nagrade Heinricha von Kleista, dotirane sa 20 000 eura. Mosebach, rođen 1951. godine, objavio je pjesme, eseje i romane, a noviji su mu romani Eine lange Nacht i Der Nebelfürst, kao i zbirka priča Das Grab der Pulcinellen. Nagrada, koju dodjeljuje Društvo Heinricha von Kleista, za vrijeme weimarske republike bila je najvažnija književna nagrada u Njemačkoj, a među dosadašnjim dobitnicima su Robert Musil, Bertolt Brecht i Anna Seghers. Nakon što je nagrada ponovno osnovana, 1985. godine, među dobitnicima su Heiner Müller, Ernst Jandl i Judith Hermann.

Otkrivena nepoznata priča Astrid Lindgren

Švedska Gotovo godinu dana nakon smrti švedske autorice knjiga za djecu Astrid Lindgren pronađena je do sada nepoznata priča o Pipi Dugoj Čarapi. Priča pod naslovom Pipi Duga Čarapa slavi Božićobjavljena je doduše 1949. godine kao dodatak u dječjem časopisu, ali je u međuvremenu zaboravljena i više nije objavljivana, javila je kraljevska biblioteka u Stockholmu. Knjižničarka Lena Torenqvist pronašla je priču dok je u arhivu biblioteke tražila građu za izložbu ilustracija knjiga o Pipi Dugoj Čarapi. Priča nije navedena u službenom popisu djela Astrid Lindgren, a ni njezina obitelj nije znala za priču.

Umro izdavač Juan Grijalbo

Španjolska Jedan od najpoznatijih španjolskih izdavača, Juan Grijalbo, umro je u 91. godini u Barceloni. Grijalbo je svoju izdavačku kuću osnovao pedesetih godina u egzilu u Meksiku, nakon što je kao republikanac napustio domovinu na početku Francove diktature. Nakon povratka u Španjolsku, 1965. godine objavljivao je uglavnom bestselere i dječje knjige, a početkom devedesetih prodao je poduzeće talijanskoj grupi Mondadori. Grijalbo je bio i član katalonske regionalne vlade.

Imre Kertész počasni građanin Budimpešte

Mađarska Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Imre Kertész, proglašen je počasnim građaninom svoga rodnog grada, Budimpešte. Povelju je 73-godišnjem autoru predao gradonačelnik Gabor Demszky. »Ovdje sam rođen, odavde sam odveden u logor, ovamo sam se vratio i ovdje sam bio sretan«, rekao je Kertész u svojoj zahvali. Kertész je kao mladić deportiran u Auschwitz, a iskustva iz logora čine osnovu njegova književnog djela. Gradska uprava Budimpešte velikom je većinom glasovala za proglašenje Kertésza počasnim građaninom, a protiv toga glasovao je samo zastupnički klub desničarske stranke MIEP.

Alexandre Dumas u Pantheonu

Francuska Više od 130 godina nakon smrti Alexandrea Dumasa njegovi su posmrtni ostaci ekshumirani iz groba u Villers-Cotteretsu u sjevernoj Francuskoj i preneseni u pariški Panthéon. Ostaci autora Grofa od Monte Christa, Kraljice Margot i Tri mušketira svečano su preneseni iz njegova rodnoga grada, gdje je pokopan 16. travnja 1872. godine, u Panthéon, gdje počivaju ostaci poznatih Francuza, poput Voltairea, Jean-Jacquesa Rousseaua i Emilea Zole... U ožujku je francuski predsjednik Jacques Chirac potpisao dekret o prebacivanju u Panthéon.

Nagrada Ericha Frieda liriku Oskaru Pastioru

Austrija Lirik Oskar Pastior dobitnik je ovogodišnje nagrade Ericha Frieda, dotirane sa 14 500 eura, koju mu je u Beču predao austrijski državni tajnik za umjetnost Franz Morak. Patior, rođen u Rumunjskoj, koji trenutno živi u Berlinu, posebno je pohvaljen zbog »ponovnog promišljanja njemačkog jezika«. Nagrada, koju financira Republika Austrija, dodjeljuje se od 1990. godine i jedna je od najviše dotiranih u zemlji. Do sada su ovu nagradu, između ostalih, dobili Christoph Hein, Bodo Hell, Robert Schnidel i Gert Jonke.

Iva Krtalić