Bečki velesajam u Prateru

Bečki velesajam u Prateru

U namjeri da iskoristi povoljan geografski položaj u kontekstu najavljenog proširenja Europske unije, Beč planira postati u neposrednoj budućnosti međunarodna velesajamska prijestolnica čemu će pridonjeti transformacija Pratera, poznatog zabavnog parka sa nekolicinom staromodnih izložbenih hala, u višenamjenski supermoderni kompleks vrijedan 700 milijuna eura. Planom je predviđena, nakon demontaže postojećih, izgradnja triju novih izložbenih hala, konferencijskog centra, hotela, uredskog tornja visokog 26 metara, te shopping malla dužine 450 metara, kao poveznice svih ostalih građevina. Pored parkirališta kapaciteta 4500 mjesta ispred kompleksa uredit će se pristupni trg s vezom na podzemnu željeznicu i novom obilaznom cestom uz Dunav, koja će zaobići obližnje gradsko središte. Autor prvonagrađenog natječajnog rješenja je bečki arhitekt Gustav Peichl, i sam odrastao u ovom popularnom bečkom kvartu, koji je prilikom prezentacije svog oblikovanjem nerazmetljivog projekta izjavio kako budući prosperitet grada uvelike ovisi o novoj izgradnji ali ona zato ne treba ugroziti cijeli distrikt. Rok za kompletiranje novog velesajamskog centra na površini od 15 hektara je 2004. godina, iako će on biti sposoban već 2003. ugostiti veliku međunarodnu konferenciju kardiologa sa 30 000 sudionika.

Holl za MIT

Njujorški arhitekt Steven Holl autor je novog dormitorija za studente u okviru znamenitog Tehnološkog instituta Massachusettsa (MIT) u Cambridgu u blizini Bostona. Građevina što neobično podsjeća na divovsku Rubikovu kocku i perforirane kompjutorske kartice iz 1950-ih, smještena na izduženoj parceli na zapadnom rubu kampusa sa sobama za 350 studenata, naznaka je povratka Bostona smjelim arhitektonskim rješenjima nakon dva desetljeća ukočene historicističke arhitekture u crvenoj opeci. MIT u kojem se nalaze i ikonička zdanja Eero Saarinena i Alvar Aatoa, time nije okončao svoj »ponovni povratak trendovskoj arhitekturi« jer se trenutno gradi i Stata centar po ideji Franka Gehryja. Hollovo zdanje karakterizira neobična fasadna »koža«, exoskeleton sistem PerfCon sa 6000 otvora, sastavljen od prefabriciranih elemenata iz betona, čelika i aluminija, što su sklapani na gradilištu poput lego kocki. Kao posveta MIT-ovskoj kolektivnoj posvećenosti tehnologiji arhitekt je shemu bojanja fasade zasnovao na diagramu naprezanja tako da su jače opterećeni elementi u crvenoj a manje opterećeni u plavoj boji. Inovativno konstruktivno rješenje rezultira u konačnici razvedenom siluetom a noću omogućava pogled u skulpturalno moduliranu unutrašnjost zdanja.

Eksperimentalna arhitektura u Grazu

U Landesmuseumu Joanneum u Grazu u tijeku je izložba znakovita naslova Latentne utopije: Eksperimenti u suvremenoj arhitekturi. Izložba čiji su kuratori Zaha Hadid i Patrik Schumacher organizirana je u koprodukciji sa manifestacijom Graz 2003 — kulturna prijestolnica Europe, a postavljena je do 2. ožujka sljedeće godine. Izložba je fokusirana na suvremene eksperimente sa radikalno novim koncepcijama prostornosti kao posljedicom primjene novih digitalnih medija u procesu dizajna, a prezentirani su podjednako već etablirani autori kao i nadolazeća generacija arhitekata na svjetskoj sceni: AA-DRL (GB), Angélil/Graham/Pfenninger/Scholl Architecture (CH), Asymptote (USA), Branson Coates (GB), COOP Himmelb(l)au (A), dECOi (F), Foreign Office Architects (GB), Greg Lynn FORM (USA), Zaha Hadid Architects (GB), Kolatan/Mac Donald (USA), Ross Lovegrove (GB), MVRDV (NL), NOX (NL), o.c.e.a.n. D (GB), o.c.e.a.n. NORTH (FIN), Pichler & Traupmann (A), propeller z (A), Karim Rashid (USA), Reiser & Umemoto (USA), Sadar Vuga Arhitekti/The Designers Republic (SL), SERVO (USA), Softroom (GB), Andreas Thaler (A), the nextENTERprise (A), UN Studio (NL), veech. media. architecture (A).

Nagrađen amsterdamski stambeni kompleks

Nizozemski arhitekt mlađe generacije Adriaan Geuze i njegov ured West 8 dobitnici su Veronica Rudge Green nagrade za urbanizam koju dodjeljuje za »vrsnoću urbanističkog dizajna s naglaskom na projekte što doprinose javnom prostoru i kvaliteti gradskog života« Harvardska škola dizajna gdje je trenutno i izložen nagrađeni master plan za Borneo Sporenburg stambeno susjedstvo u istočnom Amsterdamu. Projekt koji apostrofira važnost vanjskog prostora unutar stambenog kompleksa visoke gustoće i niske izgradnje, tipičnog za nizozemske suburbije, podignut je u obalnom pojasu na dva poluotoka i sadrži 2500 stambenih jedinica sa gustoćom od 100 jedinica po hektaru, što je trostruko više od gustoće izgrađenosti uobičajene za predgrađa. U njegovoj realizaciji sudjelovalo je više od 100 arhitekata, koji su ponudili nove stambene prototipove sa unutrašnjim prazninama što zauzimaju 30-50% parcele. Nizovi niske izgradnje presječeni su s tri višestambena »skulpturalna bloka« srednje visine koji predstavljaju akcente u obalnom pojasu, u čijoj su unutrašnjosti zajednički otvoreni prostori u formi dvorišta ili vrtova, a voda što okružuje dokove služi kao dominantni javni prostor u skladu sa amsterdamskom tradicijom obitavanja na vodi.

Vinko Penezić