Potresni iskazi

»Našički zbornik«, Matica hrvatska Našice, gl. ur. Zlatko Kovač, br. 7, Našice, 2002.

Ovogodišnji, sedmi po redu, »Našički zbornik« sadržajno je znatno bogatiji od prošlogodišnjeg. U njemu su objavljena dvadeset i četiri rada (u prošlom broju bilo ih je jedanaest) podijeljena u tri skupine: naseljenost našičkoga kraja — arheološke, povijesne i demografske teme; slobodne teme u kojima su obrađeni tematski šaroliki prilozi; dok treća skupina donosi priloge koji govore o djelatnosti Matice hrvatske Našice.

»Našički zbornik« otvara rad Zorka Markovića Kulture i stanovništvo našičkoga kraja od prapovijesti do turskog osvajanja u 16. stoljeću. Marković je vrstan poznavatelj povijesti našičkog kraja, a njegov je rad svojevrsno podsjećanje na stručni znanstveni skup koji je održan u Našicama 1989, na kojem je autor i sam sudjelovao.

Među brojnim logorima za pripadnike njemačke nacionalne manjine u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata bio je u historiografiji i publicistici rijetko spominjani Radni logor Šipovac kraj Našica, koji je postojao od svibnja 1945. do početka 1946. Rad Vladimira Geigera i Branka Kranjčeva prezentira do sada poznate kao i novoprikupljene dokumente, te potresne iskaze i svjedočanstva. Pokušaj je to rasvjetljavanja sudbine Nijemaca koji su kroz logor prošli kao i prilog poznavanju stradanja njemačke manjine u Jugoslaviji nakon 1945.

O načinu života i običajima Slovaka doseljenih u Markovac Našički piše Vesna Baksa. Autorica je preradila rukopise iz 1940. naslovljene Povijest sela Markovac Našički i Etnografska spomenica koje su prikupili učitelji Narodne škole u Markovcu te im pridodala Neke manje poznate priče iz Makovca koje je sama prikupila. Tekst je bogato ilustriran i vrijedan je prinos nastojanjima da se od zaborava sačuvaju manje poznati dijelovi povijesti sela.

Grofovska obitelj Pejačević umnogome je obilježila Našice i našički kraj. Tri priloga u ovom broju »Našičkog zbornika« vezana su uz tu obitelj. U uvodnom dijelu rada Tragom umjetnina grofovske obitelji PejačevićJasminka Najcer navodi kratku povijest obitelji Pejačević. Od tri loze Pejačevićevih samo se virovitičko-našička održala do danas. Ta loza dala je dva hrvatska bana (Ladislav i Teodor), a njoj pripada i skladateljica Dora Pejačević. Najcer je u nastavku rada nastojala istražiti sudbinu umjetnina iz bogata inventara interijera dvoraca Pejačevićevih. Grbovi obitelji Pejačević — tragovi postojanja autorice Silvije Lučevnjak unosi više svjetla u povijest barunske, a poslije grofovske obitelji Pejačević. Oba rada ilustrirana su većim brojem fotografija u boji. Uz rad Dragana Damjanovića Grobna kapela Pavla Pejačevića u Podgoraču nedostaju neke od ilustracija na koje se autor poziva u tekstu.

Sandra Cekol