Mitovi i antiglobalisti

»Nova Istra«, gl. ur. Boris Biletić, br. 2-3, god. VII, sv. XXI, Pula, 2002.

U posljednje vrijeme prilično redovitog tempa izlaženja, što se kao rijetka pojava u našim izdavačkim uvjetima može svrstati među prednosti ovoga časopisa, »Nova Istra« obilježena je i stalnošću utvrđenoga uredničkog koncepta, kojim se već ustaljenim rubrikama iz broja u broj prate književna, kulturološka i društvena zbivanja.

U novome dvobroju opsegom, ali i zanimljivošću, ističu se dvije tematske cjeline. U prvoj od njih bit će predstavljena kultura Litve, ponajprije pisanom riječi, pa će se u izboru tekstova koje je priredila litavska književna povjesničarka Nadija Naporožnja naći prozna i poetska ostvarenja najvažnijih litavskih književnka, kojima prethodi kratki pregled njihova stvaralaštva, kao i znanstveni radovi s područja književnosti. Motiv jelena, koji se u litavskoj kulturi javlja na različite načine, poveznica je dvaju zanimljivih tekstova. Dok se Aldona Ragevičiene analizom narodnih jelenskih koledarskih pjesama i etimologijom izraza koji se u njima javljaju zadržava u prošlosti, Jurga Ivanauskaite u svojem istraživanju »jelensko značenjsko polje« širi izvan prostornih granica prikazujući na primjerima rasprostranjenost motiva jelena u svim kulturama, od kršćanske preko keltske sve do budističke, ali i onih vremenskih, prateći uporabu i značenja tog mitološkog motiva sve do današnjih oblika pojavnosti u suvremenim nazivima poput stag-party ili stag-films. Mitološka tematika donekle je zastupljena i u studiji mitsko-poetske strukture u pjesmama Vytautasa O. Bložea, a kako je taj tematski blok rezultat uspješne suradnje hrvatskih i litavskih znanstvenika, u nekoliko će se tekstova govoriti o litavsko-hrvatskoj kulturnoj razmjeni, među kojima se može istaknuti članak o znanstvenom radu Jakova Golovackoga.

Antiglobalizacijski pokret

Tematika antiglobalizacijskog pokreta već se pojavljivala »Novoj Istri«, no ovaj je put to aktualno društvenopolitičko pitanje predstavljeno kao zasebni tematski blok. Pored male kronologije prosvjeda protivnika globalizacije, zanimljiva su razmatranja francuske autorice Susan George o posve nedemokratskim sredstvima koja se rabe kako bi se spriječila antiglobalistička nastojanja. O krizi tradicionalne demokracije, koja ne postoji u međunarodnim odnosima u kojima vlada pravo jačega i potrebom za uspostavom novih, transglobalizacijskih demokratskih institucija piše Mikael Carleheden, Bonaventura De Sousa Santos sagledava dvije vrste globalizacije, dok Wolfgang Kraushaar određuje granice antiglobalizacijskog pokreta, uzrokovane među ostalim i njegovom polivalentnošću i nejasnošću adresanta, te piše o opasnostima čestog nerazlikovanja legitimne kritike globalizacije i nelegalnog terorizma koji su se 11. rujna susreli u zajedničkoj točki — Svjetskom trgovačkom centru.

Među prilozima unutar uobičajenih rubrika ponovno se mogu istaknuti novi prijevodi književnih tekstova — u ovome broju izbor poezije grupe SMOG, središnje pojave ruske neoficijelne kulture šezdesetih te izbor hrvatskih stihova na talijanskome, kao i tekst Željka Sirka u rubrici Prilozi o zavičaju, u kojem se iznose povijest i značajke istarskih srednjovjekovnih gradova, kaštela i kula. Rubrika Suvremena književnost, okrenuta ponajprije (ne i isključivo) istarskim temama i autorima, i u ovome broju donosi nastavke Črnjinih Istrana, Vukušićeve historiografske proze, te nekoliko novih poetskih i proznih radova, koji svojom kvalitetom variraju.

Nešto bogatije opreme, s likovnim prilozima u boji i na kvalitetnijem papiru, »Nova Istra« vizualno je pregledno i dopadljivo izdanje, a manje zamjerke, u više navrata spominjane na ovim stranicama, i dalje se odnose na urednikov uvodnik kao ne osobito potreban segment ovoga časopisa, kao i poneke osvrte na davno izašle knjige, što s obzirom na redovito izlaženje više ne može biti opravdano.

Ljubica Anđelković